Prije dva miliona godina u Africi nekoliko vrsta ljudi živjelo je na istom tlu. U septembru ove godine otkrivena je još jedna vrsta iz te epohe – Homo naledi, a ko zna koliko ih još ima.

Homo sapiens pojavio se prije oko 200.000 godina, kada je postojalo nekoliko vrsta hominida, ali danas smo na Zemlji samo mi. Zašto smo uspjeli da preživimo, kada su svi naši najbliži rođaci izumrli?

Prije svega, važno je istaći da je istrebljenje pojedinih vrsta normalan dio evolucije. U tom smislu ne čudi što su druge čovjekolike vrste izumrle, ali ne i zašto ovaj svijet ima prostora za samo jednu vrstu čovjeka.

Naši najbliži živi rođaci su majmuni i to oni iz grupe hominida (veliki čovjekoliki majmuni), od kojih pored savremenog čovjeka, danas postoje šimpanze, bonobo (Pan paniscus), dvije vrste gorila i dvije vrste orangutana.

Postoji i nekoliko tragova koji upućuju zašto su neki naši rođaci imali manje sreće od nas.

Prije nekoliko miliona godina kada je na Zemlji živjelo mnogo vrsta hominina, oni su uglavnom jeli biljke. “Nema dokaza da su sistematski lovili veće životinje”, kaže Džon Ši sa Univerziteta Stouni Bruk u Njujorku.

Međutim, uslovi su se promijenili i hominini su se preselili iz šuma u suve prostrane savane i postali mesožderi. Problem je u tome što su i životinje koje su lovili takođe imale manje biljaka za ishranu, pa je u cjelini uzevši, hrane bilo premalo za sve. Zbog toga su mnoge vrste i istrijebljene.

“Ljudska evolucija neke vrste je gurnula u mesožderstvo, pa bi bilo logično da ih ima manje”, kaže Ši. Međutim, iako je to svakako uticalo na smanjenje broja vrsta, ne može da objasni zašto je na svijetu ostala samo jedna – Homo sapiens.

Prije 30.000 godina na zemlji su pored modernih ljudi živjele još tri vrste: neandertalci u Evropi i na zapadu Azije, denisovijanci u Aziji i takozvani “hobiti” na indonežanskom ostrvu Flores.

Hobiti su vjerovatno živjeli do prije 18.000 godina, a zbrisala ih je s lica Zemlje velika vulkanska erupcija, jer život u izolovanim sredinama, poput ostrva, vrste čini podložnim istrebljenju usljed prirodnih katastrofa.

Nije poznato zašto su denisovijanci istrebljeni. Od njih je ostala samo jedna kost malog prsta i dva zuba. Međutim, mnogo više znamo o neandertalcima zato što smo pronašli mnogo fosila ovih naših rođaka. Da bismo otkrili zašto na svijetu postoji samo Homo sapiens, moramo otkriti zašto su druge vrste izumrle.

Arheološki dokazi sugerišu da su neandertalci jednostavno bili potisnuti rastom broja modernih ljudi, smatra Žan Žak Hablin sa Maks Plank instituta za evolucionu antropologiju u Lajpcigu.

Oni su živjeli dugo prije nas i već bili u Evropi dok smo je mi naseljavali. Do vremena kad su se moderni ljudi smjestili na Starom kontinentu prije oko 40.000 godina, neandertalci su tu živjeli duže od 200.000 godina i uspjeli da se prilagode hladnim klimama. Nosili su toplu odjeću, bili odlični lovci i imali sofisticirane kamene alate.

Međutim, klimatske promene su zahvatile Evropu i neandertalci to nisu mogli da podnesu. Nije im toliko smetala temperatura, koliko promjena okruženja i nestanak brojnih vrsta koje su lovili i od kojih su živjeli. Lovili su uglavnom veće životinje, dok su moderni ljudi hvatali manje.

Osim toga, moderni ljudi imali su bolje alate, pa čak i simbolička umjetnička djela, što ukazuje da su ljudi razmjenjivali informacije među različitim kulturnim grupama i tako držali društva na okupu.

Desetinama hiljada godina prije nego što smo razvili sve te sposobnosti, moderni ljudi i drugi hominini imali su gotovo jednake šanse za opstanak. Međutim, nešto je dovelo do toga da baš Homo sapiens bude taj koji će zasnovati čvrsta društva i postati sposoban za apstraktno mišljenje, što mu je dalo prednost u odnosu na sve ostale.

Kako je populacija modernih ljudi rasla, za druge vrste je ostajalo sve manje mjesta i na poslijetku su sasvim iščezli.

Dakle, iz tog ugla gledano, za opstanak možemo zahvaliti našoj kreativnosti. Ipak, postoji još jedna mogućnost koju ne možemo ignorisati – da je čovjek preživio sve te turbulencije pukom slučajnošću. Možda su neandertalci jednostavno izvukli deblji kraj.