Rihard Zorge je bio čovjek koji je tokom drugog svjetskog rata dojavio Staljinu ključni informaciju o planovima Japanaca, čime je tok rata promjenjen. On je u Japanu radio kao novinar za njemačke novine, a zapravo je bio sovjetski agent.

Rihard Zorge, porjeklom iz Bakua koji je tada bio dio carske Rusije, bio je toliko dobar u tome što je radio da niko nije sumnjao na njega. U jednom antikvarijatu u Tokiju pronađena je razglednica koju mu je 1938. poslao tadašnji njemački ministar spoljnih poslova Joahim fon Ribentrop. On je u to vrijeme radio kao njemački novinar u Japanu. Razglednicom mu je čestitao 43. rođendan i pohvalio njegov "izuzetan doprinos" kao novinara u njemačkoj ambasadi u Tokiju.

Zorge je u to vrijeme radio paralelno kao tajni sovjetski špijun koji je za cilj imao izgradnju mreže komunističkih špijuna u Tokiju. Akciju su predvodili on i japanski novinar Hocumi Odzaki. Njihov zadatak je bio da sovjetskim vlastima javljaju sve što saznaju o kretanju japanskih trupa. Oni su, navodno, Staljinu dojavili i napade na Perl Harbor dva mjeseca prije nego što su se dogodili.

Dva najvažnija podatka koja je Zorge dojavio Moskvi 1941. godine bila su to da nacisti gomilaju vojsku na istočnom frontu pripremajući se za ofanzivu protiv Rusa kojom bi prekinuli pakt o nenapadanju iz 1939. godine, i da će se Japan, uprkos savezu s nacistima, usredsrediti svoje trupe na Kinu i jugoistočnu Aziju. Odluka o tome hoće li Japan otvoriti nov front prema Rusiji zavisila je od toga koliko će uspješni biti nacisti s druge strane.

Nakon nekog vremena Zorge je postao uvjeren da Japan ima pune ruke posla i da planira napad na SAD, pa je u septembru 1941. dojavio Moskvi da nema nikakve šanse da će krenuti u napad na SSSR.

Iako je Staljin prije toga ignorisao Zorgeova upozorenja, ovog puta mu je povjerovao. Upravo zato su Sovjeti prebacili velik dio svojih rezervi s dalekog istoka na zapad.

- Ta moćna pojačanja promijenila su tok bitke za Moskvu u prvoj nedelji decembra 1941. godine, a istovremeno je Japan napao Perl Harbor - napisao je istoričar Stjuart Goldman.

Očajnički otpor koji su tad Sovjeti pružili nacistima bio je, prema mišljenju mnogih, odlučujući činilac u pobjedi Saveznika koja je usljedila nekoliko godina kasnije. A zahvaljujući informacijama koje je pružio, Zorge je i više nego zaslužio svoje mjesto u istoriji špijunaže.

Zorge se rodio u Bakuu, u današnjem Azarbjedžanu. Majka mu je bila Ruskinja, a otac njemački inženjer. Odrastao je u Njemačkoj, a dok se oporavljao od ranjavanja u Prvom svjetskom ratu, razvio je simpatije prema marksistima, pa je sledeću deceniju proveo putujući između Sovjetskog Saveza i Njemačke, ali i ostavljajući za sobom niz supruga i ljubavnica s obe strane.

Napokon se pridružio obavještajcima Crvene armije, nakon čega je krenuo da gradi karijeru u Berlinu, gdje je postao član fašističke stranke. Iako je u to vrijeme bio teški alkoholičar, za vrijeme boravka u Berlinu suzdržavao se od pića kako se ne bi izlanuo o tome što radi. Iako je zbog toga mogao da djeluje sumnjivo, zahvaljujući samodisciplini zaradio je povjerenje nacističkih izvora.

- To je bila najhrabrija stvar koju sam ikad učinio. Nikad neću moći dovoljno da popijem da nadoknadim to vrijeme - navodno je kasnije rekao Hid Masing, austrijskoj glumici koja je takođe bila sovjetski tajni agent i koja se nakon rata preselila u SAD.

Do 1939. godine Zorge je bio smešten u Japanu, pa se priključio njemačkim i japanskim diplomatskim krugovima. U oktobru 1941. Japanci su ga napokon "pročitali", pa su on i njegove kolege uhapšeni. Tri godine kasnije je i obješen, piše Vašington Post.

Sve do hapšenja živio je lagodnim životom, punim zabave i lijepih žena, na čemu su mu mnogi zavidjeli.

Ijan Fleming, britanski pisac koji je svijetu podario seriju romana o Džejmsu Bondu nazvao je Zorgea najznačajnijim špijunom u istoriji.