Do juče u Peruu je bilo registrovano 123.900 slučajeva, a preminulo je više od 3.600 ljudi. Sa ovim brojkama Peru je odmah iza Brazila i druga je najugroženija zemlja Latinske Amerike. S tim što su ove dvije zemlje potpuno drugačije reagovale na epidemiju. Brazil je išao logikom: "Ma, to je samo grip, proći će", a Peru je zaista ozbiljno shvatio preporuke svjetskih institucija i "naoružan do zuba" krenuo u borbu sa nevidljivim neprijateljem... Ipak, virus ih melje, i to nekontrolisano posljednjih dana.

U ovom trenutku u zemlji je popunjeno više od 85 odsto kapaciteta na odjeljenjima intenzivne njege. Gotovo da nemaju više slobodnih respiratora. Pitanje je dana kada će zdravstveni sistem u potpunosti da se uruši.

- Ovo ne predstavlja samo krizu u zdravstvu. Ovo je katastrofa, pandemija je smrvila sve naše kapacitete - kaže dr Alfredo Kelis sa medicinskog fakulteta u Peruu.

Kako je onda zemlja koja je odmah preduzela sve neophodne korake ovako završila?

Potrebe vs. rigorozne mjere

Dr Elmer Huerta, peruanski ljekar kaže da je za to odgovorna "nejednakost".

- Ono što sam naučio jeste da ovaj virus kao da prepoznaje društveno-ekonomske uslove nekog mjesta - rekao je on.

Mnogo je siromašnih u Peruu i građani nemaju izbora nego da napuste svoje domove zbog posla, hrane ili da bi obavili neku bankarsku transakciju.

U prilog tome najbolje govori činjenica da samo 49 odsto domaćinstava u zemlji posjeduje frižider ili zamrzivač (pokazuje popis iz 2017. godine).

- To znači da je više od polovine stanovništva moralo svakodnevno da ide u nabavku hrane, jer jednostavno, nemaju gdje da skladište namirnice - objašnjava Huerta.

On dodaje da je naređenje bilo da se izbjegavaju kontakti među ljudima i logično upitao kako to postići u državi gdje je nemoguće da ljudi ostanu kod kuće.

Sredinom aprila, nekih mjesec dana nakon što je Peru naredio obavezni karantin za sve stanovnike i uveo policijski čas u Limi ste mogli da vidite kilometarske redove i ljude koji čekaju satima da bi kupili neophodno. Da, mnogi od njih su nosili maske, ali je održavanje socijalne distance bilo nemoguće.

- Moramo da izdržimo u ovim redovima, jer ne postoji drugi način. Ako ne izdržimo neće biti hrane na stolu... Ako nema hrane... - rekla je tada jedna žena koja je provela sate čekajući u redu.

Nenamjerne posljedice

Iste slike su mogle da se vide i ispred poslovnica banaka, gdje su ljudi čekali da bi podigli pomoć koja ima je uplaćivana na tekući račun. Naime, vlada je usvojila paket mjera kako bi pomogla milionima ugroženih građana. Iako je to bila dobra ideja, samo isporuka pomoći nije bila dobro organizovana, tako da su ti redovi bili odična podloga za širenje zaraze.

Problem je u tome što manje od 40 punoletnih građana Perua ima tekuće račune u bankama. Samim tim milioni su čekali u redovima kako bi podigli novac koji im je u plaćivan u namjenske račune za jednokratnu upotrebu.

- Nije bilo teško predvidjeti kako će se ljudi ponašati kada dođe do ovoga. Umjesto da tu preventivno reaguju, ponijeli su se nepromišljeno i dozvolili su da do ovako nečega dođe - kaže Kristijan Lopez Vargas, ekonomista.

On je istakao i da su mnoga radna mjesta u Peruu takva da je gotovo nemoguće održati socijalnu distancu i dodao da ništa bolja situacija nije ni u domovima, gdje nerijetko i po petoro ljudi spava u jednoj sobi.

Šta sada?

Iako su sve preduzeli što je trebalo, slušajući preporuke SZO i učeći na primjerima iz ostatka svijeta, Peru se jedva bori sa epidemijom. Jedino logično pitanje jeste: "Šta sada učiniti?". Jednostavan odgovor ne postoji.

Predsjednik Vizkara saopštio je da vanredno stanje ostaje na snazi do 30. juna, kao i policijski čas i obavezna samoizolacija. Ovo je peti put da se produžava vanredno stanje u ovoj zaemlji. Međutim, ovog puta je to učinjeno uz odobrenje da se otvore frizerski saloni, pojedine radnje, stomatološke ordinacije i dostava hrane.

- Ono što je sigurno jeste da ljudi moraju da izmjene neke svoje životne navike, koje su nam u prvi mah nanijele mnogo štete - poručio je predsjednik.

- Ovakvo ponašanje je individualno, sebično ... ignorisanje onoga što se događa oko nas i upravo onoga što nas je dovelo do ove situacije, ne samo u Peruu, već i u cijelom svijetu - rekao je Vikara.

Ali, Huerta, doktor i Lopez Vargas, ekonomista, govore da ne bi trebalo svaljivati krivicu na ljude.

Osnovni problemi koje je pandemija razotkrila nisu novi.

- Iako se nekima može činiti kao da je ovo misterija, nije - rekao je Lopez Vargas.