Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan doživio je težak poraz svoje politike i sada se nalazi u izuzetno teškom položaju iz koga se, kako se čini, neće moći izvući sam.
U noći između četvrka i petka, u napadima sirijskog ratnog vazduhoplovstva na turske položaje u Idlibu, poginula su najmanje 34 turska vojnika.
Riječ je o najvećoj pogibiji turskih vojnika u jednom danu u modernoj istoriji. Posljedica toga je veliki potres u turskoj vladi i Erdoganova odluka da više ne zadržava sirijske izbjeglice, što prijeti da uzdrma cijelu Evropu.
Idlib je posljednja pokrajina na zapadu zemlje koju ne kontroliše režim Bašara al Asada. U njoj se nalaze razne pobunjeničke grupe, a njihovo djelovanje uz podršku Turske bio je glavni argument Damaska da krene u preuzimanje Idliba.
Rusija, koja u Siriji ratuje na strani Asada, oglasila se jutro nakon sukoba i poručila da turska vojska nije trebalo da bude u zoni napada. Prema objašnjenju Moskve, Sirija je ciljala ekstremiste terorističke grupe Tahrir al-Šam, ali je vatra pogodila i turske vojnike, piše Blic.
Turska je sa Rusijom ranije dogovorila da Idlib, u koje se nalazi više od tri miliona sirijskih izbeglica, ostane zona pod turskom kontrolom, piše Euraktiv.
U trenutku očaja zbog teškog vojnog poraza, Turska je petak ujutru, po riječima neimenovanog zvaničnika, odlučila da više neće zadržavati izbjeglice na njihovom putu ka Evropi. One koje su već u Turskoj i one koje će tek stići iz Idliba.
Sljedeći korak Ankare bio je da se obrati NATO za pomoć, iako većina zemalja u koje bi se slila ta rijeka izbjeglica sjedi u odboru Alijanse. Nakon kratkog sastanka NATO je pozvao na prekid agresije sirijske strane, a mnogi analitičari smatraju da su reči podrške najviše što će Turska dobiti.
Prema nekim izvorima, Turska razmišlja da se pozove na član 5. po kome ima pravo da traži pomoć ostalih članica jer se nalazi u oružanom sukobu. Međutim, tu se nalazi u nezavidnom položaju. Već je isprovocirala tenzije sa Francuskom, Italijom i Grčkom svojom odlukom da istražuje podmorje Kipra u potrazi za naftom.
Amerika je jasno dala do znanja da Sirija nije u njenoj sferi interesa, a i još nije oprostila Erdoganu drugovanje i saradnju sa Vladimirom Putinom.
Sa druge strane, Rusija je objavila da šalje dva ratna broda opremljena krstarećim raketama prema sirijskoj obali, što Asadu šalje signal da može da računa na njenu bezrezervnu podršku.
Erdogan se tako našao bezizlaznoj situaciji iz koje će se teško izvući bez novih saveznika.
Turski predsjednik će vrlo vjerovatno morati da se zadovolji burnom retorikom, pozivanjem na međunarodno pravo i verbalnim napadima na Asada, da bi konačno prihvatio smrt svojih vojnika kao kolateralnu žrtvu.
Putinu će svakako odgovarati oslabljeni Erdogan koji zavisi od njegovog gasa i čeka isporuke njegovog raketnog sistema S-400.
Reijka izbjeglica na putu ka Evropi
Čim je odjeknula vijest da Turska više neće poštovati sporazum o EU iz 2016. godine i zaustavljati izbeglice na putu za Evropu, kolone su krenule ka grčkoj granici.
Turskoj policiji, obalskoj straži službenicima granične bezbjednosti naređeno je da se povuku sa kopnenih i morskih prelaza koje koriste migranti prema Evropi u iščekivanju skorašnjeg dolaska izbjeglica iz Idliba.
U prvoj grupi bilo je oko 300 izbjeglica među kojima su Sirijci, Iranci, Iračani, Pakistanci. Migranti su se okupili u zapadnom turskom obalskom okrugu Ajvaliku u provinciji Čanakale, odakle su se brodom prebacili na grčko ostrvo Lezbos.
Turska televizija NTV prikazala je snimke ljudi koji idu kroz polja noseći rance na leđima i navela da neke izbjeglice pokušavaju da pređu granicu Kapikule i uđu u Bugarsku, ali da im to nije dozvoljeno.
Bugarska je odgovorila maksimalnim pooštravanjem kontrola na granici. Poslala je žandarmeriju na granični prelaz sa Turskom, a poslaće dodatno još 1.000 vojnika zajedno sa vojnom opremom.
Grčka policija je najprije raspodijelila pojačanja duž kopnene granice sa Turskom, a zatim je i potuno zatvorila prelaze.
