Prošle godine, Organizacija Ujedinjenih nacija (OUN) predvidjela je za 2019. sličnu situaciju sa humanitarnim krizama kao u prethodnoj godini. Sada zaključuju da su pogriješili i da grešku više ne smiju da ponove.
Prema novoj prognozi za 2020, koju će organizacija danas predstaviti, a do koje je došao magazin Špigl, zbog dramatičnog zaoštravanja više kriza istovremeno, sljedeće godine ponovo se očekuje povećanje potrebe za humanitarnom pomoći.
– Potreba za humanitarnom pomoći zabilježiće rast usljed ratova, nasilja, klimatskih šokova i ekonomskih teškoća – izjavila je pomoćnik generalnog sekretara OUN za humanitarnu pomoć Ursula Miler.
Oko 168 miliona ljudi biće upućeno na pomoć – za četvrtinu više nego što je bilo očekivano u prethodnoj godini. Da bi se pomoglo najugroženijima u 55 zemalja biće potrebno oko 29 milijardi dolara, pokazuju proračuni organizacije za humanitarnu pomoć UN – OCHA.
U fokusu izveštaja “Globalni humanitarni pregled 2020” nalaze se regioni poznati po nemirima – Sahel (granična zona u Africi između Sahare na sjeveru i plodnije regije Sudan na jugu), Demokratska Republika Kongo, kao i ratna područja u Jemenu, Siriji i Južnom Sudanu.
Izvještaj najavljuje pogoršanje situacije u devet od 22 krizna područja. Očekuje se da će potrebe za pomoći porasti u Venecueli, Sudanu i Burkini Faso (na muslimanskom sjeveru zbog suše i širenja radikalnih islamskih milicija).
U ekstremno teškim situacijama po pravilu se stiče nekoliko faktora istovremeno, u većini slučajeva, najmanje dva: rat i poplave u Južnom Sudanu, rat i zaraze u Jemenu, odnosno ekonomska kriza i suša u Zimbabveu.
Organizacija OCHA identifikovala je četiri trenda koji doprinose zaoštravanju krize širom svijeta.
Klimatske promjene širom svijeta pogoršavaju već postojeće krize zbog ektremnih meteoroloških prilika;
Usljed nepoštovanja međunarodnog prava u oružanim sukobima rekordno veliki broj djece biva protjeran, ubijen ili ostaju invalidi. Ujedinjene nacije govore o “izgubljenoj generaciji”;
U ratovima širom svijeta, njih 41, ekstremno nasilje i korišćenje teškog naoružanja uzrokovalo je ogroman broj žrtava. Devedeset odsto ljudi ubijenih u ratovima bili su civili;
Humanitarni radnici su sve češće mete napada: u prva tri kvartala 2019. zabilježen je 791 napad na humanitarce, od kojih je 171 osoba umrla.
Kada tržište i privreda kolabiraju, bilo zbog rata, bilo zbog loše politike, kada nema reda, niti neophodne infrastrukture, ljudi gube pristup namirnicama i lijekovima od životnog značaja. Kada u Jemenu, u Siriji ili Etiopiji nema čiste vode, a stotine hiljada ljudi živi u logorima, onda ne čudi epidemija kolere.
UN predviđaju da će ebola biti raširena na istoku Demokratske Republike Kongo i 2020. godine, djelimično zbog nesigurnosti u regionu. Zbog ponovnog napada na uporište UN, SZO je opet morala da povuče humanitarne radnike iz tog regiona.
Poplave i porast temperatura širom svijeta 2019. doprinijeli su širenju malarije, a denga groznica, koju takođe prenose komarci, u međuvremenu prijeti 3,9 milijardi ljudi u stotinu zemalja. Jemen se nedavno suočio sa velikom epidemijom denga groznice, sa više od 3.500 oboljelih.
