Jurij Kosticin

Ruski naučnici: Amerikanci su bili na mjesecu

12:36, 12.12.2018.
Izvor: Srna
Thumbnail
Direktor Instituta geohemije i analitičke hemije Ruske akademije nauka Jurij Kosticin smatra da su Amerikanci zaista sletjeli na Mjesec, te da za to postoje jasni dokazi, između ostalog - bazalt kakvog na Zemlji nema.

Amerikanci su od 1969. do 1972. godine slijetali na Mjesec, a Kosticin navodi da nema nijednog astronauta koji sumnja u istinitost tih misija. 

"Pitanje da li su Amerikanci sletjeli na Mjesec nije kontroverzno. Spekulacije o ovoj temi uglavnom dolaze od ljudi koji nemaju nikakve stručne veze sa svemirom", ocjenjuje on. 

Kosticin ne vjeruje da je slijetanje bilo lažirano i da je sve snimljeno na Zemlji. 

"Nemoguće je falsifikovati lunarnu /Mjesečevu/ zemlju. Amerikanci su iz sedam lunarnih misija na Zemlju donijeli više od 150 kilograma zemlje, i to uglavnom bazalta. Sve to su poslije proučavali naučnici iz raznih zemalja - NJemačke, Francuske, SSSR-a", napominje on. 

Kosticin ukazuje da i na Zemlji ima bazalta, ali se njegov hemijski sastav značajno razlikuje od onog na Mjesecu. 

"Amerikanci su donijeli dijelove tla koji su prema starosti vrlo blizu Sunčevom sistemu", navodi ruski akademik. 

On podsjeća da su Zemlja i Mjesec nastali, otprilike, u isto vrijeme, ali da drevno kamenje na Zemlji nije opstalo usljed litosferskih procesa. 

"Na Zemlji se kamenje mijenja zahvaljujući aluvijalnim procesima... Na Mjesecu su aluvijalni procesi različiti, a uzrokuje ih solarni vjetar. Takvo nešto ne postoji na našoj planeti", kaže Kosticin za "RIA Novosti". 

Čestice solarnog vjetra postupno drobe lunarne stijene. U izdrobljenoj formi one se nazivaju regolit, koji prekriva Mjesec na mnogim mjestima. Amerikanci su i ovo donijeli na Zemlju, pa je postalo moguće proučiti i pratiti hronologiju procesa koji se odvijaju na lunarnom tlu. 

"Inscenirati američko slijetanje na Mjesec bilo bi teže i skuplje nego stvarno doći tamo. A onda bi i takvu prevaru trebalo držati u trajnoj tajnosti, što nije moguće. NASA bi mogla da drži svoje datoteke tajnim, ali u realizaciji `Apolo` misija učestovovale su brojne nezavisne firme", ukazuje Kosticin.