Posljednji telefonski razgovor američkog predsjednika Džoa Bajdena i njegovog tadašnjeg avganistanskog kolege Ašrafa Ganija, održan je 23. jula i trajao je 14 minuta.
Američki predsjednik nahvalio je avganistansku vojsku, koja se ubrzo raspala pred naletom talibana, a 20 dana kasnije pao je i Kabul.
U razgovoru su Bajden i Gani, između ostalog, diskutovali o vojnoj pomoći SAD Avganistanu, političkoj strategiji i mijenjanju percepcije javnosti, objavio je "Rojters", čiji su stručnjaci potvrdili autentičnost snimka razgovora dobijenog od anonimnog izvora, prenosi "Sputnjik".
Iz transkripta poziva može se zaključiti da nisu bili u potpunosti svjesni razmjera opasnosti koja prijeti od talibana, niti su bili spremni na mogućnost da cijela zemlja padne u njihove ruke u svega nekoliko nedjelja.
Američki predsjednik nudio je vojnu pomoć vladi u Kabulu pod uslovom da tadašnji predsjednik Avganistana uvjeri javnost da ima plan kojim će preuzeti kontrolu nad izrazito napetom situacijom u zemlji.
"Nastavićemo da pružamo vazdušnu podršku vašim snagama ako znamo kakav je plan", poručio je Bajden Ganiju.
Bajden je Ganiju savjetovao da dobije podršku moćnih ljudi u Avganistanu za svoju vojnu strategiju i potom na čelo vojske postavi "ratnika", aludirajući na ministra odbrane, generala Bismilaha Kana Mohamadija (general Mohamadi se nakon pada Kabula pridružio pokretu otpora talibanima u dolini Pandžšir i javno pozvao na hapšenje Ganija "jer je izdao domovinu".
Tokom razgovora, Bajden je nahvalio Oružane snage Avganistana, koje su trenirali i finansirali upravo Amerikanci.
Da je Bajden shvatao da se slijed događaja u Avganistanu ne odvija povoljno, ukazuje dio razgovora u kojem poručuje da vlada u Kabulu ima problem "percepcije":
"Ne treba da ti govorim da je utisak širom svijeta, ali i u dijelovima Avganistana, da se stvari ne odvijaju dobro u borbi s talibanima. Potrebno je stvoriti drugačiju sliku o stanju stvari, bez obzira da li je to istina, ili nije", rekao je Bajden i dodao da bi bilo dobro kad bi važni političari u Avganistanu održali zajedničku konferenciju za štampu na kojoj bi podržali novu vojnu strategiju.
"To bi promijenilo percepciju, a to bi puno značilo", zaključio je Bajden.
Novinari "Rojtersa" smatraju da se iz sadržaja razgovara može zaključiti da Bajden ipak nije očekivao totalni kolaps avganistanske vojske i pad države u ruke talibana koji se dogodio samo 23 dana nakon razgovora s Ganijem, a i ako jeste, to se ne vidi iz razgovora.
"Nastavićemo da se žestoko borimo, diplomatski, politički i ekonomski, da osiguramo ne samo da tvoja vlada opstane, nego da i jača", rekao je američki predsjednik avganistanskom kolegi.
Na molbe "Rojtersa" za komentar nisu se oglasili ni Bela kuća, ni Ašraf Gani.
Što se tiče Ganija, on je u razgovoru Bajdenu rekao kako vjeruje da se može postići mir ako se "izbalansira" vojna situacija, ali je i poručio da "moraju brzo reagovati".
"Suočeni smo s totalnom invazijom od strane talibana, uz punu logističku podršku Pakistana i najmanje 10 do 15 hiljada međunarodnih terorista", rekao je Gani koji i danas tvrdi da su političke strukture u Pakistanu bile ključne za reorganizaciju talibana.
U vrijeme kada su Bajden i Gani razgovarali, talibani su već kontrolisali oko polovine provincijskih središta. Vlada u Kabulu u javnost je tada puštala obećanja o promjeni vojne strategije, s naglaskom na odbranu velikih gradova, umjesto borbe za ruralne teritorije. Bajden je taj najavljeni zaokret podržavao, tvrdeći da će to promijeniti percepciju o stanju u Avganistanu.
"Ja nisam vojnik i stoga vam ne govorim kakav bi tačno trebalo da bude vaš plan, ali time nećete dobiti samo više pomoći, nego će se i promijeniti utisak", rekao je američki predsjednik.
Gani je pak poručio da će američka podrška avganistanskoj vojsci "omogućiti pravu mobilizaciju".
Da je ova promjena strategije zapravo bila tek iluzija, pokazuje razvoj događaja u narednim nedjeljama kada su talibani preuzimali sve više gradova i provincija. Često uz minimalni otpor demoralisanih avganistanskih vojnika, a ponekad i doslovno bez ispaljenog metka, nakon dogovora s lokalnim čelnicima.
Osim uzaludnih ideja o promjeni strategije i percepcije, razgovor Bajdena i Ganija ukazao je na još jedan od ključnih problema vlasti u Kabulu, a to su unutrašnje političke borbe i sveopšta razjedinjenost.
Kada je Bajden zamolio Ganija da na svoju pres konferenciju uključi i bivšeg predsjednika države Hamida Karzaija, on je to odbio tvrdeći da to ne bi pomoglo.
"Ne možemo dovesti svaku osobu, pogotovo ne njega koji u svemu ide kontra naše vlasti. Zadnji put kad sam se susreo s njim razgovarali smo 110 minuta tokom kojih me psovao i optuživao da sam američki sluga", kazao je Gani, na šta mu je Bajden odvratio da će se suzdržati od komentara.
