Bloomberg piše

Makron želi da zatvori vrata proširenju EU, to je strateška greška

22:02, 19.11.2019.
Izvor: nezavisne.com
Francuska vlada je svima jasno stavila do znanja šta je predsjednik Emanuel Makron mislio pod reformom procesa pridruživaja Evropskoj uniji, piše Bloomberg. Prema analizi lista, predloženi proces koji je izložen u "non pejperu" i proslijeđen evropskim diplomatama, ne bi unaprijedio postojeći metod, već sugeriše da Makron pokušava da pitanje daljeg proširenja bloka uguši birokratskim prigovorima.

Trenutni proces zahtijeva da zemlje kandidatkinje za prijem u EU prihvate i primjene evropska pravila u 35 oblasti, dokazujući svoju privrženost demokratiji i vladavini zakona, kao i sposobnost da funkcionišu kao tržišne ekonomije. Nije važno u kojim oblastima će država početi da sprovodi promjene. Napredak u svih 35 se redovno ocjenjuje i zemljama se saopštava ako u nekim segmentima stagniraju ili nazaduju.

To je prilično razrađen i dobro testiran proces na kraju koga, kao velika nagrada, dolazi punopravno EU članstvo.

Francuski non pejper sadrži prijedloge promjene trenutnog procesa u skladu sa četiri principa – etapno pristupanje i prilagođavanje EU institucijama, stroži uslovi tokom procesa, veća finansijska pomoć i konkretnije koristi za građane i, na kraju, reverzabilnost, odnosno mogućnost nazadovanja ili sankcionisanja.

U teoriji to djeluje kao značajna promjena.

Francuska predlaže sedam koraka u kojima bi se sprovodio proces, a kandidatkinje bi prije punog članstva dobijale pristupe odabranim EU programima i fondovima.

"Međutim, u praksi se to ne razlikuje puno od onoga što sada imamo. I trenutni proces je reverzibilan dok zemlje ne budu prihvaćene kao članice, kriterijumi za pristup su jasni i EU ima moć da u bilo kom trenutku smanji ili poveća pomoć kandidatkinjama. Sve zemlje Zapadnog Balkana imaju sa blokom sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji regulišu postepeno stvaranje zona slobodne trgovine. Posebni programi EU otvoreni su za ove zemlje, čak i one sa kojima pregovori o pristupanju nisu zvanično otvoreni", dodaje Bloomberg.

Što se reverzibilnosti tiče, primjer Mađarske i Poljske pokazuje da države mogu da odbace evropske principe i nakon što postanu punopravne članice, kada je kano razmišljati o njihovom isključenju.

Ako Makron zaista želi da EU nastavi da se širi, on nema razloga da zahtjeva predložene izmjene prije nego što blok otvori razgovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Ako im se tokom razgovora ponudi određeni vremenski rok pridruživanja, ove zemlje vjerovatno ne bi imale ništa protiv.

Prema dokumentu. Francuska želi da Evropska komisija u skladu sa njenim idejama da konačan prijedlog izmjena do januara 2020. godine. To je teško izvodljivo, s obzirom na to da je Komisija preokupirana prenošenjem vlasti na novu predsjednicu Ursulu fon der Lajen i njene komesare. Mađarska je dobila portfelj proširenja, a njenog kandidata jedan odbor Komisije je odobrio tek juče.

Ukoliko se i ostale članice slože sa francuskim planom, lopta će biti na terenu balkanskih lidera. A što proces duže traje, Makron će biti srećniji – francuski glasači se protive proširenju.

Konsenzus među istraživačima koji proučavaju proces pridruživanja jeste da su se institucionalne promjene u novim članicama desile samo zarad članstva, a ne zato što su lokalni lideri EU zakone smatraju naročito mudrim ili korisnim. To znači da reforme koje države kandidatkinje sprovode zavise od vjerodostojnosti obećanja o pristupanju, a to je upravo ono što Makron podriva.

Štaviše, sadašnji nivo saradnje sa blokom je dovoljan da zemlje Zapadnog Balkana prosperiraju i ne ometa velike neformalne ekonomije u regionu. Podaci svjetske banke zapravo pokazuju da bogatstvo ovih zemalja ne raste sporije od bogatstva najmlađih EU članica.

Prema ocjeni Bloomberga, ono što EU rizikuje ako nastavi da kandidatkinje odguruje od sebe jeste susjedstvo koje je zaklon za krijumčare i kriminalce, a kojim će upravljati ogorčene nacionalističke vlade. Mogući su i lokalni sukobi koji uključuju članice NATO, kao što su Albanije i Crna Gora.

"A ono što će EU i Francuska dobiti ako preduzmu takav rizik svakako nije ono što antimigracijski glasači očekuju. Stanovništvo zemalja kandidatkinja već emigrira u EU u ogromnom broju. Makronov otpor proširenju je nerazuman i strateška greška. Umjesto što popuštaju glasačima, lideri bi trebalo da se podsjete zašto širenje ima smisla: između ostalog, spoljne granice EU će biti sigurnije", zaključuje Bloomberg.