Čini se da vladini podaci pokazuju da je do 20. jula gotovo 42.000 ljudi umrlo od simptoma Covid-19, umjesto 14.405, kako je objavilo ministarstvo zdravlja ove države.

Broj ljudi za koje se zna da su zaraženi takođe je gotovo duplo veći od službene brojke: 451.024, nasuprot 278.827.

Iako, čak i po službenim brojevima, Iran je najteže pogođena država na Bliskom istoku.

U posljednjih nekoliko sedmica pretrpio je drugi nagli porast broja slučajeva.

Prva smrt u Iranu od Covid-19 zabilježena je 22. januara prema popisima i medicinskim podacima koji su anonimno proslijeđeni BBC-u.

To je gotovo mjesec dana prije nego što je tamo prijavljen prvi zvanični slučaj koronavirusa.

Od izbijanja virusa u Iranu, mnogi su sumnjali u zvanične brojke.

Došlo je do nepravilnosti u podacima između nacionalnih i regionalnih nivoa, o kojima su neke lokalne vlasti govorile, a statističari su pokušali dati alternativne procjene.

Odakle podaci?

Podatke je BBC-u poslao anonimni izvor.

Uključuje detalje o dnevnim prijemima u bolnice širom Irana, uključujući imena, godine, pol, simptome, datum i dužinu razdoblja provedenih u bolnici i to da li su pacijenti imali neko od priključenih oboljenja.

Izvor kaže da su te podatke podijelili s BBC-om kako bi "osvijetlili istinu" i okončali "političke igre" zbog epidemije.

Nepodudarnost službenih podataka i broja umrlih na tim zapisima podudara se i s razlikom između službene brojke i izračunavanja viška smrtnosti do sredine juna.

Prekomjerna smrtnost odnosi se na broj smrtnih slučajeva iznad i izvan onoga što bi se moglo očekivati ​​u "normalnim" uslovima.

Što podaci otkrivaju?

Teheran, glavni grad, ima najveći broj smrtnih slučajeva s 8.120 ljudi koji su umrli Covid-19 ili sličnim simptomima.

Grad Qom, početni epicentar virusa u Iranu, najgore je proporcionalno pogođen, s 1.419 smrtnih slučajeva - to je jedna smrt sa Covid-19 na svakih 1.000 ljudi.

Važno je primijetiti da je u cijeloj zemlji 1.916 umrlih državljana Irana. To ukazuje na nerazmjerni broj smrtnih slučajeva među migrantima i izbjeglicama, koji su većinom iz susjednog Afganistana.

Sveukupni trend slučajeva i smrti procurjelih podataka sličan je službenim izvještajima, iako različita u veličini.

Početni porast smrtnih slučajeva daleko je strmiji od podataka Ministarstva zdravstva i do sredine marta bio je pet puta veći od službenog broja.

Mjere zaključavanja bile su uvedene tokom praznika Nowruz (iranska Nova godina) krajem treće sedmice u martu, a došlo je do odgovarajućeg pada slučajeva i smrti.

No kako su vladina ograničenja popustila, slučajevi i smrtni slučajevi počeli su se ponovo povećavati nakon kraja maja.

Presudno je to da je prva zabilježena smrt na popisu koji je procurio 22. januara, odnosno, mjesec dana prije nego što je u Iranu zvanično prijavljen prvi slučaj koronavirusa.

U to vrijeme službenici Ministarstva zdravstva bili su nepokolebljivi i govorili su kako nema niti jednog slučaja koronavirusa u zemlji, uprkos izvještajima novinara unutar Irana i upozorenjima raznih medicinskih stručnjaka.

U 28 dana do prvog službenog priznanja 19. februara, sudeći po dokumentima u posjedu BBC-a 52 osobe su već umrle.

Ko su prvi zviždači?

Ljekari sa direktnim saznanjima o tom pitanju rekli su BBC-u da je iransko ministarstvo zdravlja bilo pod pritiskom sigurnosnih i obavještajnih tijela unutar Irana.

Jedan doktor, čije ime je s razlogom izostavljeno, rekao je za BBC da je ministarstvo "sve poricalo".

"U početku nisu imali pribor za testiranje, a kad su ih nabavili, nisu ih koristili dovoljno široko. Stav bezbjednosnih službi nije bio da se prizna postojanje koronavirusa u Iranu", rekao je neimenovani doktor.

Upornost dvojice braće, oba liječnika iz Qoma, prisilila je ministarstvo zdravlja da prizna prvi službeni slučaj.

Kad su dr. Mohammad Molaj i dr. Ali Molaj izgubili brata, insistirali su da se preminuli testira na Covid-19, što se pokazalo pozitivnim.

U bolnici u Kamkaru, gdje je umro njihov brat, primljeni su brojni pacijenti sa sličnim simptomima kao Covid-19, na koje uobičajeno liječenje nije davalo efekat. Ipak, nijedan od njih nije testiran na koronavirus.

Neimenovani doktor kaže "Nisu imali sreće. Neko relativno moćan i sa pristupom podacima je izgubio brata. Dr Molaj mogao je prići gospodi iz ministarstva i zato nisu odustali."

Dr Molaj je objavio video izjavu sa svojim pokojnim bratom. Ministarstvo zdravstva je tek tada konačno priznalo prvi zabilježeni slučaj.

Ipak, državna TV objavila je izvještaj u kojem su kritikovali Dr Molaja tvrdeći kako je snimak njegovog brata star nekoliko mjeseci.

Zašto zataškavanje?

Početak epidemije podudarao se s godišnjiciom Islamske revolucije 1979. godine i sa parlamentarnim izborima.

To su bile glavne prilike da Islamska republika pokaže svoju popularnost i podršku koju ima, ne riskirajući da je ošteti zbog virusa.

Ajatolah Ali Khamenei, vrhovni vođa, optužio je neke da žele koristiti koronavirus da potkopaju izbore, jer u slučaju virusa, na izbore bi izašlo jako malo ljudi.

Prije globalne pandemije koronavirusa, Iran je već proživio niz vlastitih kriza.

U studenom 2019. vlada je preko noći povećala cijenu goriva i nasilno uništila demonstracije koje su uslijedile. Stotine demonstranata ubijeno je za nekoliko dana.

U januaru ove godine, iranski odgovor na atentat na američkog vrhovnog iranskog generala Kasima Sulejmanija, jedne od najmoćnijih ličnosti Irana nakon njegovog vrhovnog vođe, stvorio je još jedan problem.

Tada su iranske oružane snage - koje su bile u pripravnosti - pogrešno ispalile projektile na ukrajinski avion samo nekoliko minuta nakon što je uzletio sa aerodroma u Teheranu. Svih 176 ljudi u avionu je poginulo.

Iranske su vlasti u početku pokušale prikriti ono što se dogodilo, ali nakon tri dana bile su prisiljene da sve priznaju.

Dr Noroldin Pirmoazen, bivši poslanik, koji je takođe bio zvaničnik ministarstva zdravstva, izjavio je za BBC da je u tom kontekstu iranska vlada bila "zabrinuta i da se plašila istine" kada je koronavirus udario Iran.

Rekao je: "Vlada se bojala da će siromašni i nezaposleni izaći na ulice."

Dr Pirmoazen ukazuje na činjenicu da je Iran zaustavio međunarodnu zdravstvenu organizaciju "Doktori bez granica" da liječi slučajeve koronavirusa u centralnoj provinciji Isfahan kao dokaz koliko je sigurnosno svjestan njegov pristup pandemiji.

Iran je prolazio kroz teška vremena čak i prije vojnog obračuna sa SAD-om i epidemije virusa korona.

Sankcije koje su uslijedile nakon povlačenja Donalda Trumpa iz nuklearnog sporazuma u maju 2018. snažno su pogodile ekonomiju.

Dr Puladi kaže: "Oni koji su doveli zemlju do ove tačke ne plaćaju cijenu. Siromašni ljudi u zemlji i moji siromašni pacijenti plaćaju cijenu svojim životom."

"U konfrontaciji vlada SAD-a i Irana podliježemo pritiscima s obje strane."

Ministarstvo zdravlja saopštilo je kako su izvještaji ove zemlje Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji o broju slučajeva koronavirusa i smrti "transparentni" i "daleko od bilo kakvih odstupanja".