Parlamentarni izbori održani u nedjelju u Španiji pokazali kako je Katalonija, autonomna pokrajina sa 7,5 miliona stanovnika, podijeljena između zagovornika nezavisnosti i pobornika jedinstva Španije.

Pokrajina na obali Sredozemnog mora, turistički i industrijski motor Španije, dala je 48 poslanika u španski parlament s 350 mjesta.

Tri stranke koje zagovaraju nezavisnost osvojile su 23 mjesta, a pet stranaka koje podržavaju cjelovitost dobile su 25 mjesta.

Pobijedila je Katalonska republikanska ljevica (ERC), stranka bivšeg potpredsjednika katalonske vlade Oriola Junquerasa, osuđenog na 13 godina zatvora jer je 2017. organizovao referendum o nezavisnosti, kojeg je zabranio španski Ustavni sud.

ERC, koji traži novi referendum o nezavisnosti i puštanje na slobodu devetoro osuđenih funkcionera, imaće 13 poslanika u španskom parlamentu. Na drugom mjestu, s 12 poslanika, našla se Španska socijalistička radnička stranka (PSOE), španskog premijera Pedra Sáncheza, koja odbija referendum pozivajući se na ustav.

Treće mjesto zauzela je stranka desnog centra Zajedno za Kataloniju (JxCat), bivšeg predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta, koji optužen u Belgiji čeka odluku o izručenju Španiji zbog referenduma 2017. Ona će imati 8 poslanika.

Najveća novost je ulazak dvojice poslanika antikapitalističke formacije. Kandidatura narodnog jedinstva (CUP), koja dosad nije imala predstavnike u španskom parlamentu, a koja insistira na trenutnoj primjeni proglašene nezavisnosti Katalonije bez pregovora s vladom u Madridu.

Njihov uspjeh može se objasniti napetostima te sukobom demonstranata i policije u Kataloniji, do čega je došlo nakon što je Vrhovni sud 14.oktobra osudio dvanaestero katalonskih funkcionera.

Nikada stranke za nezavisnost nisu imale toliko poslanika u nacionalnom parlamentu u Madridu. Prije sedam mjeseci, nakon redovnih izbora, imale su jednog manje, 22.

Zagovornici odcjepljenja ne prelaze 50 posto

No 47 posto glasova koje su dobile stranke za nezavisnost Katalonije pokazuje da zagovornici odcjepljenja ne prelaze 50 posto birača u toj pokrajini na granici s Francuskom.

U Kataloniji je glasalo 72,2 odsto birača, što je 5,3 odsto manje nego na izborima u aprilu, pa se čini da aktualni protesti nisu mobilizovali ljude na biralištima.

ERC i JxCat su, uz podršku CUP-a, na vlasti u Kataloniji te su 2012. godine maknule na stranu svoje ideološke razlike u cilju ostvarenja samostalnosti. U oktobru 2017. njihova je regionalna vlada nakon zabranjenog referenduma proglasila republiku Kataloniju koja nije zaživjela u stvarnosti, no taj potez je izazvao najveću političku krizu u Španiji u posljednjih 38 godina.

Te tri stranke su posebno, s različitim strategijama, pristupile nedjeljnim izborima u Španiji.

No one će idućih mjeseci u španskom parlamentu u Madridu braniti ideju novog referenduma o nezavisnosti, kojeg bi prihvatila španska vlada i koji bi bio međunarodno priznat. Njihova 23 poslanika usloviće svoju podršku tim zahtjevom.

No premijer Sánchez, koji je u nedjelju pobijedio na izborima, ali opet nije dobio dovoljno glasova za samostalno formiranje vlade, odbija taj uslov. U nedjelju naveče je dao do znanja da neće tražiti podršku katalonskih zagovornika nezavisnosti, iako bi oni mogli donijeti prevagu.

Blok lijevih stranaka koje namjerava okupiti Sánchez kako bi mogao formirati vladu doseže 158 poslanika u parlamentu s 350 mjesta. Za vladu je potrebno 176 mjesta. Opozicioni blok ima 152 poslanika pa ni on nema natpolovičnu većinu.

Sánchez bi sa svojim PSOE-om mogao pokušati formirati manjinsku vladu, ali za to bi mu trebalo suzdržavanje od glasovanja desnice.