Akademija nauka Austrije

Iseljavanje na istoku mijenja sliku Evrope

  • 28.06.2018. 07:29

Stanovništvo zapadne Evrope znatno raste zahvaljujući migracijama i doseljavanju, dok istočna Evropa ima problem s demografijom zbog odlaska građana.

Najnovija analiza Austrijske akademije nauka i Demografskog instituta u Beču bavila se razvojem stanovništva u Evropi između 1990. i 2017, uzimajući u obzir prirodni demografski razvoj i migracije.

Na dva suprotstavljena kraja nalaze se Irska s rastom od 36 odsto, prije svega zahvaljujući prirodnom demografskom razvoju, i Bosna i Hercegovina s najvećim smanjenjem stanovništva od 22 odsto, prouzrokovanim emigracijom. I Hrvatska je među "gubitnicima", jer tako živi 13 odsto manje ljudi nego 1990. godine, prenosi Jutarnji list. 

Države s najvećim rastom stanovništva su Švajcarska, sa 26 odsto, uglavnom zbog useljavanja, Norveška sa 24 odsto, podjednako zahvaljujući natalitetu kao i imigraciji, Španija sa 20 odsto, zbog imigracije, Francuska sa 18 odsto (manje imigracija, više natalitet) i Švedska sa 17 odsto (pretežno zahvaljujući imigraciji). 

Na drugoj strani, u čitavoj postkomunističkoj Evropi broj stanovnika narastao je samo u Sloveniji i Slovačkoj, i to za svega tri odsto. Najgore su Bugarska, Letonija, Litvanija, Moldavija, BiH i Kosovo, u kojima je nakon 1990. broj stanovnika opao za više od 20 odsto. 

Prema ovoj analizi austrijskih demografa, nema nagovještaja promjene trendova.

  • 12:15 Аутошоп магазин (Р)

    За љубитеље аутомобилизма, ауто тржишта и најновијих информација о вашем љубимцу.

  • 12:40 Емисија: Народ прича (Р)

    Ауторска путописно-репортажна емисија новинарке Биљане Стокић.

  • 13:10 Емисија: Енерго клуб (Р)

    Релевантне актуелности из области производње електричне енергије.

  • 13:40 Телетрговина

    Телетрговина

  • 13:55 Вијести

    Први преглед најважнијих вијести из земље, региона и свијета сваки радни дан.

  • 14:00 Емисија: Ћирилица (Р)

    Провокативна питања и још провокативнији одговори, бујица опречних ставова и речи, теорије и докази, неоткривено – све носи уреднички потпис Марића који на интересантан начин сучељава различита мишљења и огољава стварност.