Predsjednica Estonije Kersti Kaljulaid je razbila sve nedoumice povodom mogućih pretenzija ove zemlje na rusku teritoriju - jedan od glavnih uslova za ulazak Estonije u NATO 2004. godine bilo odustajanje od tih teritorija.
Kersti Kaljulaid je, povodom izjave predsjednika estonskog parlamenta Hena Piluasa da bi Rusija trebala da vrati "aneksirane teritorije" Talinu, podsjetila da je jedan od glavnih uslova za ulazak Estonije u NATO bilo odustajanje od pretenzija na teritorije koje su joj pripadale do Drugog svjetskog rata.
Ona je podsjetila na reči bivšeg estonskog premijera Andresa Taranda, koji je poslije povlačenja sovjetskih trupa iz Estonije rekao da treba "ići napred" po pitanju granica izmijenjenih poslije Drugog svjetskog rata.
- Bez takvog pristupa nikada nam se ne bi otvorila vrata NATO-a. Dali smo obećanje saveznicima da Estonija neće imati teritorijalne pretenzije na susjedne zemlje - izjavila je estonska predsjednica.
Ona je takođe obećala da će Estonija nastaviti da ulaže napore za ratifikaciju Sporazuma o državnim granicama s Rusijom, koji je potpisan 2014. godine.
Hen Piluas je početkom mjeseca izjavio da je Mirovni sporazum iz Tartua s Rusijom iz 1920. i dalje na snazi.
S tim u vezi, Ministarstvo inostranih poslova Rusije saopštilo je da ta izjava pokazuje da političke elite u Estoniji "nemaju problem sa prošlošću, već́ sa budućnošću".
Problem sa pograničnim teritorijama
Mirovni sporazum iz Tartua zaključen je 2. februara 1920, nakon borbenih dejstava u ratu za nezavisnost. Prema ovom dokumentu, sovjetska Rusija bila je prva država na svijetu koja je priznala nezavisnost Estonije.
Ovim sporazumom su Moskva i Talin ustanovili liniju državne granice. Prema sporazumu, Estonija je dobila dio Pskovske gubernije (tzv. Pečorski kraj, sada Pečorski rejon u Pskovskoj oblasti), teritorije na desnoj obali rijeke Narova (Narva), danas teritorija Lenjingradske oblasti. Ove zemlje su vraćene u sastav RSFSR-a 1944. godine.
Talin i dalje smatra ovaj sporazum osnovnim dokumentom koji potvrđuje suverenitet zemlje i podsjeća na rođenje estonske države i sukcesiju današnje Estonije. Rusija Sporazum iz Tartua smatra istorijskim dokumentom koji nema pravnu snagu.
Iz tog razloga strane još uvijek nisu ratifikovale novi sporazum o granici. On je prvobitno potpisan 2005. godine, ali je u procesu ratifikacije Talin u zakon jednostrano uključio preambulu koja sadrži reference na Sporazum iz Tartua. Moskva je to ocijenila kao mogućnost da se ubuduće iskazuju teritorijalne pretenzije i povukla svoj potpis.
