Povodom najava iz Hrvatske da bi obilježavanju u Kninu mogao da prisustvuje potpredsjednik hrvatske Vlade iz SDSS-a Boris Milošević, Vučić je rekao da je razgovarao sa liderom SDSS-a Miloradom Pupovcem i prenio mu svoj stav.

"Sa njim imam korektan odnos...Vaša stvar, vaša odluka. Naše je bilo da vam kažemo da to ne podržavamo. Molim ljude, ako je to moguće da se mi posvetimo našem obeležavanju. Svaku hajku kada pravite protiv nekoga, čak i kad je dobronamerna, pravite nepotrebno heroja od takvih ljudi. Zato molim naše medije da to ne rade sa Miloševićem", rekao je Vučić novinarima.

On je naglasio da će Srbija i Republika Srpska podići spomen-park na mjestu gdje je tada najveći broj ljudi iz Krajine prebjegao u Srbiju, tražeći zaštitu golih života u svojoj matici i znajući da spas mogu da pronađu samo tamo gdje je srpska država.

"Za nas je važno da Srbija i Srpska zajednički tome pristupaju", istakao je Vučić.

Prema njegovim riječima, Srbija i Srpska od 2015. godine to obilježavaju i nikada neće prestati.

Vučić je rekao da će Srbija uvijek pokazivati poštovanje za hrvatske i bošnjačke žrtve. "Nemamo problem sa tim i u tome ćemo da se razlikujemo od drugih", dodao je Vučić.

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je proteklih dana da će predstojećem obilježavanju 25 godina od akcije hrvatske vojske i policije "Oluja" prisustvovati potpredsjednik Vlade Boris Milošević iz SDSS-a, što je ocijenio "korisnim za odnose u hrvatskom društvu".

Lider SDSS-a Milorad Pupovac je rekao da još nije donesena definitivna odluka o odlasku Miloševića u Knin na obilježavanje hrvatske vojno-policijske akcije "Oluja".

Akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije i jedinica Hrvatskog vijeća odbrane na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.

Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla hrvatsku zastavu, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.

Prema podacima "Veritasa", tokom hrvatske vojno-policijske akcije "Oluja" iz svojih domova protjerano više od 220.000 krajiških Srba, a na evidenciji se nalaze imena 1.869 poginulih i nestalih Srba, od kojih 1.220 civila.

Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine operaciju "Oluja" okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, mada svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je "Oluja" imala sve karakteristike genocida.