Virus polako odlazi, ali će se vratiti na jesen – i neće biti isti

08:42, 24.04.2020.
U Srbiji je danas registrovano još 162 slučaja koronavirusa, ukupno 7.276. Podaci su ohrabrujući, ali ni građani ni sistem ne smiju da se opuste. Stručnjaci ukazuju da se o virusu ne zna mnogo, ali da je izvjesno da sada odlazi na južnu hemisferu i da će se vratiti na jesen.

Epidemiolog Predrag Kon je, gostujući u emisiji Oko, ukazao da je svijet na početku pandemije, ali je istakao da Srbija izlazi iz epidemije.

"Virus završava ono što je radio na sjevernoj hemisferi i prelazi na južnu. Vratiće se opet. Kraj je sedme nedjelje, izazimo iz najtežeg dijela, još tri nedjelje treba da pratimo situaciju, pa će poslije još dvije biti sporadičnih slučajeva. Moguće je da ćemo ga otkrivati tokom ljeta, a sasvim je sigurno da će se vratiti na jesen ili zimu, zbog toga pandemija i dalje traje", napominje epidemiolog Kon.

Ipak, kako kaže, ovo što na jesen dolazi nema veze sa ovom situacijom jer se sada izlazi iz epidemije.

"Ukupno gledano, ima stvarnog razloga za optimizam", navodi Kon ukazujući da je malo vjerovatno da ćemo se ovog ljeta okupljati na velikim muzičkim festivalima poput Egzita ili Bir festa.

Ukazuje da je, uprkos dobrim rezultatima, oprez i dalje neophodan zbog mogućih ekscesnih situacija. 

"Nećemo se stidjeti svega ovoga" 

Navodi da je u Srbiji smrtnost, u odnosu na broj oboljelih od koronavirusa, 1,9 odsto. Ako se gleda broj preminulih u odnosu na milion stanovnika, prema Konovim riječima, Srbija je prošla 30 puta bolje nego Španija.

"Odabrali smo da čuvamo živote i rezultati pokazuju da nam je to uspjelo. Jesmo među nekoliko zemalja po strogim mjerama, ali to će biti pokazatelj da li su te zemlje imale bolje rezultate. Nećemo se stidjeti svega ovoga, sada je to prilično jasno", ističe Kon.

Govoreći o reprodukcionom faktoru virusa, tj. broju ljudi koji virus može da zarazi, Kon navodi da je on u Srbiji u ovom trenutku oko 0,6.

"Ali to je jer smo zatvorili Srbiju, nema odakle da dolaze novi zaraženi, osim ovih koje otkrivamo. Pitanje je kako bi se ponašao da je sve slobodno. Pod mjerama je 0,6", napominje Kon.

Janković: Izuzetno dobro stojimo, ali ne smijemo prerano da proglasimo pobedu 

Imunolog Univerzitetske dečje klinike u Tiršovoj Srđa Janković ukazuje da je Srbija izuzetno povoljno stoji ako se gleda šta je sve moglo da nas zadesi.

Još, kako kaže, ne treba da se proglasi pobjeda.

"Ako to uradimo prerano, sve može da se rasplamsa. Ako ne budemo do kraja bili pametni i promišljeni, možemo sve to da prokockamo", istakao je Janković.

Prema njegovim riječima, još uvijek oko koronavirusa postoji dosta nepoznanica. Jedna od njih je i koliko je ljudi moglo da bude zaraženo bez simptoma.

Neke studije, kaže, pokazuju da je broj takvih slučajeva veliki, a u nekima je mali.

"Zanima me šta ćemo mi da dobijemo i od toga zavisi prognoza", istakao je Janković.

Napominje da se ova epidemija razlikuje po strukturi od one koja će biti na jesen, citirajući grupu naučnika koji situaciju ilustruju uz pomoć čekića i plesa.

"Sada smo ga suzbijali čekićem a posle će plesati ali na nižem nivou. Uspeli smo sada da izbegnemo strmu krivu i da ostanemo ispod tačke preloma", ukazuje imunolog.Strma kriva dovela bi do nesrazmerno velikog broja života u opasnost. Uspeli smo tačku preloma, koju nismo dostigli, ostali smo ispod nje.

Evolucija virusa igra važnu ulogu

Janković ukazuje da RNK virusi, poput koronavirusa, mutiraju više od DNK virusa i napominje da su osim mutacije važnje i rekombinacije virusa, odnosno razmena materijala između dva slična virusa.

Takođe, objašnjava da virusi imaju različite podtipove, te da nisu svi važni.

"Imamo naznake da glavni podtipovi imau različitu virulenciju, da ne mogu jednako da nam naude. Kratko je vrijeme od kad virus postoji i od kad možemo da ga istražujemo, da bismo znali definitivne odgovore. Možemo da očekujemo i druge podtipove što virus duže postoji, a oni mogu da budu i opasniji i manje opasni", napominje Janković ukazujući da je i evolucija vrlo važan proces.

U tom kontekstu, važna je i prirodna selekcija virusa koja kaže da će patogeni mikroorganizam bolje opstajati ako nije previše virulentan i ne ubija svog domaćina.

"Selekcija će favorizovati podtipove koji imaju manju virulenciju", ističe imunolog Srđa Janković.