Šteta se procjenjuje na oko 2.000 evra. U Javnoj agenciji za zoohigijenu i poljoprivredu (JAZIP) u Vrbasu objašnjavaju da je riječ o psima koji su u Kucuru, kao i u sva ostala naselja u opštini, vraćeni iz prebukiranog prihvatilišta, kroz program CNR (uhvati-steriliši-pusti), što se smatra jedinim rješenjem da se smanji broj lutalica na ulicama.

- Plastenici su donacija iz Holandije za samoizdržavanje, ali i za humanitarne svrhe, jer se znatan dio prihoda od prodaje proizvedenih kultura usmjerava za pomoć socijalno ugroženim ljudima. Gajimo paradajz i salatu, kao i cvijeće, koje je najviše pretrpjelo zbog provale pasa, jer je izgaženo i promrzlo - navodi Subotin.

Mještani, koji su ogorčeni zbog štete koju prave lutalice, usmjerili su bijes kako na pse, tako i na društva za zaštitu životinja.

- Ne znam koje bih rješenje ponudio a da fejsbuk-zaštitnici životinja ne počnu da me psuju i vješaju nasred sela. Svi razumiju da je pas ljubimac, a niko da je ovo šteta koju je teško nadoknaditi, jer ono što je uništeno nije lako zaraditi. I meni su kerovi čupali najlone godinama, a onda sam počeo da držim koze, koje su takođe nastradale od tih napasti, za šta do danas nisam dobio odštetu - rekao je mladi poljoprivrednik Siniša.

Pretpostavlja se da čopor od pet-šest lutalica u plastenicima traži hranu i sklonište, a smatra se i da u ove objekte ulaze loveći hrčkove. Zaposleni u JAZIP ističu da pušteni psi sigurno nisu gladni, jer su u svim naseljima za njih postavljene hranilice sa granulama, a o njihovoj ishrani brinu i ljubitelji životinja, koji im prave i kućice za prezimljavanje.

- Povika je na pse, a isključivi krivci za to što su oni na ulicama su neodgovorni vlasnici. Programom CNR postiže se njihova socijalizacija i sprečava da se razmnožavaju. To je je jedini human metod smanjenja broja lutalica, za koje nema mjesta u prihvatilištu, gdje je smešteno oko 250 pasa - kaže zoohigijeničar Srđan Mijatović.