Darko Laketić 

Posljedice NATO bombardovanja katastrofalne po djecu do 19 godina

11:17, 07.01.2019.
Izvor: Srna
Thumbnail
Formiranje srpske komisije naišlo je na momentalnu negaciju u inostranstvu i jednoglasne ocjene da osiromašeni uranijum nema uticaja na zdravlje. Prvi preliminarni izvještaj komisije, koji će biti podnesen Skupštini Srbije, očekuje se 2020. godine.

Predsjednik Komisije Skupštine Srbije za istragu posljedica NATO bombardovanja 1999. godine Darko Laketić nije odbacio mogućnost da Srbija i Republika Srpska nastupe zajedno sa rezultatima do kojih dođu u istraživanju posljedica NATO bombardovanja, te dodao da su već sada posljedice katastrofalne zbog velike učestalosti malignih oboljenja kod djece do 19 godina. 

"Apsolutno, zašto da ne. U svakom slučaju, ja sam na raspolaganju kolegama iz Republike Srpske. Istraživanje bi moralo da se sprovede ne samo u Srpskoj, nego i na teritoriji čitave BiH", rekao je Laketić. 

On je ocijenio da to treba da bude posmatrano sa medicinskog i humanog aspekta, ne sa političkog, kao što je slučaj na Kosovu i Metohiji, jer bolest nema veze ni sa politikom, ni nacionalnom pripadnošću. 

"To moramo detaljno analizirati, jer od analize tih podataka nam zavisi zdravlje nacije", naglasio je Laketić. 

Ističući odličnu saradnju sa parlamentom Srpske i njenim predsjednikom Nedeljkom Čubrilovićm, Laketić je rekao da je Skupština Srpske izrazila želju da prati rad Komisije parlamenta Srbije i da se aktivno uključi u rad, te da im on stoji na raspolaganju. 

"Stojim im na raspolaganju i praktično svu dokumentaciju koju naša komisija poseduje, ja ću im ustupiti sa zadovoljstvom, naravno uz saglasnost i predsednika parlamenta Srbije (Maje Gojković)", rekao je Laketić. 

On je rekao da je upoznat sa posljedicama NATO bombardovanja Republike Srpske i da ima podatke za cijelu teritoriju Srpske, ali i Hadžića, koji sada ne pripadaju Srpskoj, te istakao da su, iako ne može da saopšti tačnu statistiku, ti podaci poražavajući, zbog velike učestalosti oboljevanja stanovništva. 

"Imam podatke o svakom projektilu koji je pao na teritoriju Hadžića. Imam evidenciju bukvalno o svakoj bombi sa uranijumom", rekao je Laketić, navodeći da su te bombe korišćene prije svega za neutralizaciju oklopnih vozila, jer imaju veliku probojnu moć. 

On je naveo da je NATO navodno gađao oklopna vozila Vojske Republike Srpske u Hadžićima, te da je veliki broj tih projektila ostao i u zemlji, kao i finoj mikroprašini u obliku nanočestica koje su vjetrovima odnesene i značajno dalje. 

"Te statistike su zaista katastrofalne. Sa kolegama iz Republike Srpske sam razgovarao da oni moraju statistički obuhvatiti te ljude i mora se utvrditi upravo ta incidenca (učestalost) obolevanja i konačno pronaći uzročno-posledična veza", istakao je Laketić. 

Što se tiče Srbije, Laketić je rekao da komisija, koja trenutno sprovodi naučno-medicinsko istraživanje, već ima neke početne rezultate koji govore o uzlaznim trendovima obolijevanja populacije u Srbiji, naročito do 19 godina starosti, odnosno djece i adolescenata. 

"Karakteristično je da postoje uzlazni trendovi. Vidimo očigledne uzročno-posledične veze između, s jedne strane zagađene životne sredine, a s druge nastanka bolesti", rekao je Laketić, podsjetivši na rezultate slične italijanske komisije, koja je utvrdila da su italijanski vojnici oboljeli nakon boravka na Kosmetu. 

On je napomenuo da se prvi preliminarni izvještaj ove komisije, koji će biti podnijet Skupštini Srbije, očekuje 2020. godine, te ocijenio da će rezultati rada ove komisije praktično implicirati pravni i politički put vezano za ovu problematiku. 

"To znači, ako rezultati budu ukazali na uzročno-posledičnu vezu između kontaminacije sredine u ovom slučaju ne samo osiromašenim uranijumom i radiološkim efektima, nego i hemijskim koji su toksičniji, naša država definitivno mora tražiti satisfakciju u smislu dekontaminacije terena tamo gde je neophodno, prevencije oboljevanja tamo gje treba i eventualnog ranog lečenja određenih bolesti", kaže Laketić. 

On je dodao da je veoma važno što je Institut "Vinča" uradio adekvantu radiološku dekontaminaciju za početnu fazu, kao i da je bitno što su srpski poljorivredni proizvodi visoko bezbjedni. 

"Kada to kažem mislim na to da najčešće našim poljoprivrednicima traže sertifikat više upravo iz tih razloga. Ali, sve te provere govore o tome da je ta dekontaminacija učinjena kako treba i da praktično u našim poljoprivrendim proizvodima nema nekih značajnih povećanja koncentracije ovih toksičnih elemenata", istakao je Laketić. 

Laketić je naveo da je srpska komisija pratila prije svega maligne bolesti krvi i limfopoetskog tkiva, te da je tu zapazila da praktično u periodu od pet do 10 godina od izlaganja organizama određenom toksinu dolazi do najveće učestalosti. 

"Ispitivali smo i nastanak takozvanih solidnih tumora, to su tumori čvrstih solidnih organa. Zapazili smo da njihova najveća učestalost ide nakon 15-te godine od izlaganja određenom toksinu. Najčešće se javlja leukemija, aplastične anemije i tako dalje", rekao je on. 

Što se tiče broja oboljele djece do 19 godina, on je rekao da je naučno-medicinska studija još u izradi, postoje neki podaci o broju oboljelih, ali još uvijek ne može da govori o njima, osim da su tendencije porasta učestale. 

"Suštinska stvar je da postoji povećana učestalost u odnosu na neki period prije 1999. godine", rekao je Laketić, koji je podsjetio daje komisija već obišla Vranje, a sad obilazi Kragujevac i Pančevo. 

On je naveo da su članovi komisije u Vranju zatekli tešku situaciju, prije svega sa ljudima iz sela koja su gađana projektilima sa osiromašenim uranijumom, odnosno sela Bratosavci, i kod ljudi koji su čistili predajnik Pljačkovica neposredno nakon bombardovanja. 

"Nažalost, od 40 ljudi koji su čistili Pljačkovicu njih desetak je već preminulo od malignih bolesti, a jedan broj je obolio. Za mene je bilo upečatljivo da su svi ti ljudi imali kožne manifestacije bolesti, od crvenila, iritema, do hroničnih ulceracija, odnosno takozvanih `živih rana`", rekao je Laketić. 

On je dodao da je za njega bio jako potresan podatak da su samo za jedan dan registrovali da u selu Bratosavce trenutno ima troje oboljelih od tumora mozga, a selo broji oko 300 stanovnika. 

"To znači da jedan procenat stanovnika boluje od tumora mozga. To je ono što smo samo tog jednog dana uspjeli da utvrdimo i ta statistika me jako potresla i deprimirala", dodao je Laketić. 

On je napomenuo da je prvi svjedok srpske komisije bio predsjednik slične komisije italijanskog parlamenta Jan Pjero Skanu, ali i ljudi koji su praktično direktno bili na kontaminiranom terenu. 

"Svako ko se nalazio i došao u kontakt sa toksinima, značajan nam je kao svjedok, da pratimo njegovo zdravlje, da vidimo uticaj toksina. Pored njih, imamo nameru da pozovemo i nekoliko eksluzivnih svedoka iz inostranstva, ali o tome ne bih da sada govorim ", dodao je Laketić. 

Napomenuvši da je formiranje srpske komisije naišlo na momentalnu negaciju, prije svega u inostranstvu i da je odmah došlo do jednoglasja da uticaja uranijum na zdravlje nema, Laketić je rekao da je to neozbiljno, jer nauka mora da pruži posljednju riječ. 

On je rekao da se komisiji nisu nudili strani stručnjaci, ali da je veliki broj ljudi porijeklom iz Srbije, koji rade u svijetu u vrhunskim eminentnim instuticijama, poslao mnoštvo dokumentacije i materijala i svojih istraživanja. 

Što se tiče Kosova i Metohije, on je rekao da komisija sarađuje sa kolegama iz srpskih sredina, sa sjevera Kosova, koji imaju podatke, ali da za Albance u ostalom dijelu Kosova nema relevantnih podataka, nego samo nezvaničnih, koji govore da je učestalost onkoloških oboljenja značajno povećana. 

Najčešća onkološka oboljenja su tumori limfopoetskog tkiva, maligni tumori krvi, odnosno leukemije, leukoze, bolesti krvi u smislu aplastičnih anemija, kao i solidni tumori, prije svega tumori mozga, štitne žlijezde, koji su jako osjetljivi na zračenje.