Evropska komisija

Poruka za Srbiju: Nema otvaranja ni jednog poglavlja

11:28, 04.06.2019.
Izvor: B92
Thumbnail
Pisanje medija o tome da je Srbija dobila hladan tuš iz Brisela jer bi ovog mjeseca mogla otvoriti samo jedno poglavlje, u EU nisu htjeli da komentarišu.

Zapravo, kažu da to nije ništa novo, a da bi tačnije bilo reći da Srbija do kraja predsjedavanja Rumunije Evropskom unijom neće otvoriti niti jedno poglavlje, navodi euractiv.jutarnji.hr.

Kako podsjeća taj portal, Srbija se nadala da će otvoriti bar poglavlje 9 o Finansijskim uslugama, ali ni za to nema konsenzusa u Vijeću EU, iako se Rumunija izuzetno trudi da za to dobije podršku.

U EU odbijaju tvrdnje da se radi o nekoj blokadi, već tvrde, smatraju diplomatski izvori euractiv.jutarnji.hr, da se radi o realnom stanju pregovora, jer Srbija nije ispunila potrebne uslove kako bi uvjerila države članice da može da ide naprijed u pristupnim pregovorima.

Neke diplomate država članica EU poručile su da se pažljivo pročita nedavni izvještaj o napretku Srbije koji je Evropska komisija objavila prošle sedmice i onda će biti jasnije zašto pregovori ne idu željenim ritmom.

Hrvatski portal navodi da je taj izvještaj prilično kritičan prema Srbiji, pogotovo oko reformi pravosuđa, vladavine prava i pritiska na medije. Srbija isto tako nije osigurala punu saradnju s Haškim sudom, odnosno mehanizmima koji su naslijedili rad ovog suda za procesuiranje ratnih zločina na području bivše Jugoslavije.

Iako je normalizacija odnosa s Kosovom ključni uslov koji Srbija mora da ispuni u pristupnom procesu, što je i uvršteno u poglavlju 35, to u ovom trenutku nije bio razlog neotvaranje drugih poglavlja. Štaviše, Europska unija smatra da veću odgovornost za zastoj u dijalogu snosi Kosovo zbog uvođenja tarifa od 100 posto na uvoz robe iz Srbije i BiH.

Euractiv.jutarnji.hr piše i da se u srpskim medijima često spominje da Hrvatska stoji iza usporavanja pregovora, ali ističe da to nije tačno. 

"Većina poglavlja se ne otvara zbog skeptičnosti koju imaju najčešće Francuska, Njemačka i Holandija. Te države nisu inače previše sklone ubrzavanju procesa proširenja, bez obzira o kojoj se državi kandidatkinji radi", ističe portal.