Tendencija rasta

Komisija utvrdila: Djeca rođena nakon NATO bombardovanja sve bolesnija

17:53, 19.03.2019.
Izvor: RTS
Thumbnail
Naučnomedicinska studija koju je Komisija za utvrđivanje istraživanja posljedica NATO bombardovanja Srbije uradila sa Institutom za javno zdravlje "Milan Jovanović Batut" pokazala je da kod djece u uzrasnoj grupi od pet do devet godina, a koja su rođena poslije 1999. godine, postoji određena tendencija rasta oboljevanja od malignih bolesti.

"Mi smo dobili podatke da postoje naznake statističke značajnosti vezane za tu grupu populacije, za maligne bolesti krvi. Možemo reći da je na tu grupu djece djelovao određeni faktor da ona budu osjetljivija na nastanak maligne bolesti", rekao je predsjednik Komisije Darko Laketić.

Laketić je rekao da je od suštinskog značaja da se identifikuje uzročnik.

Na konferenciji za novinare u Skupštini Srbije, on je objasnio da su za potrebe naučnomedicinskog istraživanja analizirali učestalost malignih oboljenja kod djece koja su rođena u centralnoj Srbiji, prije i poslije NATO bombardovanja.

Kako je objasnio, fokus istraživanja je bio na djeci, jer kod odraslih postoji mnoštvo faktora rizika poput pušenja ili gojaznosti.

Prema njegovim riječima, istraživači su koristili pristup koji se sastojao u tome da se analizira učestalost određenih malignih bolesti kod različitih generacija, ali u istom uzrastu.

Za svaku generaciju se, kaže, određivao statistički rizik, odnosno sa kojim procentom vjerovatnoće jedna generacija ima rizik da oboli od određene maligne bolesti.

Kada su odredili rizik, analizirali su učestalost svih tumora u određenom generacijskom uzrastu i najčešći tumori koji se javljaju kod djece od rođenja do četiri godine su neuroektodermalni, od pet do devet godina se javljaju maligne bolesti krvi, od 10. do 14. godine javljaju s tumori mozga, od 15 do 18 godine se najčešće javljaju solidni tumori.

"Ukoliko primjetimo da se podaci i ta stopa rizika i stopa oboljevanja za neku generaciju razlikuju, mi sumnjamo da je ta generacija bila izložena nekom toksinu koji je prouzrokovao da ta djeca budu pojačano osjetljiva na nastanak određenih malignih bolesti", objasnio je Laketić.

Kaže da su dobili podatke da se to dogodilo nekim generacijama koje su rođene u periodu 1999. godine u uzrasnoj grupi od pet do devet godine gdje su ispitivali maligne bolesti krvi.

"Stradanje Srbije se ne smije zaboraviti" 

Značajan porast oboljevanja je postojao i u grupi od 15 do 18 godina, ali rezultati, kada je riječ o toj grupi, mogu biti poznati tek za nekoliko godina.

Istraživanje, ističe Laketić, nedvosmisleno pokazuje da je više generacija u određenom osjetljivom periodu bilo izloženo nekom fakoru koji ih je učinio osjetljivijim za oboljevanje od određenih malignih bolesti u odnosu na neke druge generacije u istom uzrastu.

Laketić je rekao i da nije siguran da postoji jedinstvena nacionalna svijest o stradanju Srbije u NATO agresiji 1999. godine i dodao da se to ne smije zaboraviti, niti umanjivati, niti prilagođavati potrebama velikih ili malih sila.

"Mi smo zemlja žrtva, koja ne samo iz svojih, već i iz civilizacijskih razloga mora da sačuva istinu", rekao je Laketić.

Podsjetio je da je Komisiju za utvrđivanje posljedica NATO bombradovanja po zdravlje stanovništva osnovala prošle godine Narodna skupština na predlog Maje Gojković.

Kako je rekao, ova vlast je poslije mnogo godina počela prvi put da govori o tome da je neophodno utvrditi posljedice po zdravlje ljudi i životnu sredinu koju je izazvalo korišćenje municije sa osiromašenim uranijumom.

Obimna dokumentacija je tim povodom stigla iz Italije, odnosno italijanskog parlamenta koji se bavio tom temom koja se ticala oboljevanja italijanskih vojnika na KiM.

Laketić ističe da su paralelno sa tim prikupljali informacije putem iskaza građana i podataka iz zdravstvenih ustanova o oboljenjima koja mogu imati vezu sa toksinima koje komisija istražuje.