Odbijaju da ukinu takse

Amerika pobjesnila na Prištinu, poslali im prijeteće pismo

09:28, 18.02.2019.
Izvor: Blic
Thumbnail
Amerika je pobjesnila zbog odbijanja Prištine i kosovskog premijera Ramuša Haradinaja da povuče takse od 100 odsto na srpske proizvode, poslali su prijeteće pismo, insistirali i – takse su i još tu. Šta dalje? Upravo to pitaju se mnogi kojima se čitava ujdurma oko taksa i bahatog Haradinaja – smučila.

Ima li Amerika adute kojima može da prekori Prištinu i Haradinaja i natjera je da povuče takse? Prema saznanjima Blica, SAD, nakon dosadašnjeg debakla, spremne su ne ekstremnije poteze koji bi trebalo da udare direktno na političke lidere i njihove glavne projetke koje granima Kosova uporno plasiraju kao simbole državnosti.

Sagovornik Blica iz kosovske skupštine, dobro upućen u prilike u Prištini, navodi da Amerika ne bi željela da se njihove buduće akcije polome na leđima građana. Zato bi njihovo djelovanje moglo da bude usmjereno na kosovsku vojsku, blokadu poslova vezanih za naoružanje, zatvaranje slavine kada je riječ o novcu koji oni ulažu u izgradnju insitucija u Prištini, ali i odbijanje gostoprimstva kosovskim liderima.

"SAD otvoreno isistiraju na tome da se dijalog odblokira, ali ne žele da sankcije budu usmjerene prema narodu. Za sada je izvjesno da bi mogli da povuku poteze prema Kosovskim bezbjednosnim snagama, i u vidu oprema koja je dogovorena da bude isporučena, a riječ o oklopnim vozilima, ali i kroz kontakte sa najvišim zvaničnicima u KBS. To ih najviše boli. Druga linija pritiska je novac koji Priština dobija od SAD za potrebe izgradnje demokratskih institucija", navodi izvor i dodaje:

Jedan od ovih poteza – odbijanje gostoprimstva – već su i javno povukli. To se desilo prije desetak dana kada kosovski premijer Ramuš Haradinaj nije dobio vizu za SAD, kako bi prisustvovao molitvenom doručku.

Zbog odbijanja da ukinu takse Bijela kuća je na adrese kosovskih lidera (Haradinaja, Hašima Tačija i Kadrija Veseljija) poslala prijeteće pismo u kome ne kriju nezadovoljstvo i nevjericu prema bahatim potezima Prištine.

"Nevjerovatno je da nakon svega što smo zajedno učinili Kosovo toliko malo vrednuje naše prijateljstvo da ignoriše naš savjet. SAD su i dalje spremne da pomognu i podrže Kosovo da postigne sveobuhvatni sporazum o normalizaciji sa Srbijom u čijem centru bi bilo uzajamno priznanje koje bi bilo trajno primjenljivo i korisno za obje strane. Posljednjih 20 godina, to je bio nemoguć cilj. Iako i dalje težak to je put kojim se mora proći da bi se došlo do budućnosti u bezbjednosti i prosperitetu", stoji, između ostalog, u pismu.

U istom dokumentu oni su najavili prvi korak.

"Nakon što na naše zahtijeve za suspendovanje taksi nije obraćena pažnja, odlučili smo da preduzmemo korake kako bi smo pokazali našu zabrinutost, uključujući i onu vezanu za naše partnerstvo u oblasti bezbjednosti. Za početak, odlučili smo se da odložimo planirani put na Kosovo generala Ora iz Nacionalne garde Ajove. Njegova posjeta trebalo je da ima u fokusu bilateralnu bezbjednosnu saradnju. S obzirom na akcije koje je vaša vlada preduzela, a koje nisu bile od pomoći, ne bi bilo primjereno da do takve posjete dođe. Pažljivo ćemo posmatrati druge aspekte naše saradnje i vidjeti da li oni treba da budu suženi", piše u pismu.

Postavlja se pitanje, kako Amerika može da djeluje na Prištinu i da ih natera da ukinu takse?

Politička analitičarka i direktorka Centra za evroatlantske studije, Jelena Milić, prije svega kaže da je Kosovo za SAD nezavisna zemlja, i da “neće odmah krenuti s najtežim oružjem” kako bi izdejstvovala da Priština povuče tarife.

"Otkazivanje posjete obilježavanju nezavisnosti Kosova komandanta Nacionalne garde Ajove general-major Timotija Ora, ogromna je poruka", prvenstveno navodi Jelena Milić.

Ona tome dodaje i odbijanje zahtjeva za vizu Ramuša Haradinaja, čime mu je bukvalno povučeno gostoprimstvo u Americi, a Milić ne zaboravlja ni na oštro pismo koje je Priština dobila od američke administracije povodom taksi na robu iz Srbije.

"Uvođenje taksi bio je očajnički potez, donesen u frustraciji jer nisu primljeni u Interpol, a namjera je bila da se njime opravdaju svom biračkom tijelu", navodi Milić.

Ona napominje, govoreći o odnosu Amerike prema Kosovu, da se diplomatski stavovi zasnivaju na činjenicama, a kada se promjene činjenice, mogu se promeniti i stavovi.

"Republika Srbija to bolje shvata od Prištine, jer nema mnogo mjera kojima može da uzvrati, osim strpljenjem i dokazivanjem da je pouzdan partner, a da je Kosovo nepouzdan partner".

Udar po džepu

Posljedica zvaničnih zastoja u saradnji, birokratskih, između SAD i Kosova jeste da su kosovskim službenicima sada uskraćeni razni treninzi, obuke, zajedničke vježbe koje finansira američka administracija, te se ta posljedica ogleda u – direktnom udaru na džep tih ljudi.

Tako se iz njenih riječi zaključuje da je pristup koji je Amerika odabrala zapravo obustava investiranja u formiranje demokratskih institucija u Prištini.

Na pitanje da li će SAD učiniti nešto konkretnije, i povući potez koji će biti jasnija i vidljivija poruka Prištini, Milić kaže sljedeće:

"I SAD ima svoje izazove sa kojima se sada susreće. Baš je sada Angela Merkel u Minhenu na konferenciji o bezbjednosti kritikovala Trampa. Ovo što smo do sada vidjeli kao formalne mjere (otkazivanje posjete, odbijen zahtjev za vizu, pismo, prim. nov.), nije mala stvar. Ako u Prištini ima neko pametan, i njima je to jasno. Ja se pitam gdje je kritička javnost, politički analitičari Kosova, da ukažu na to".

Milić zaključuje stavom da je Hašim Tači usamljen u pokušajima da poruči da Kosovo mora da ispuni očekivanja predsjednika Trampa. Takođe, ona dodaje i da očekivanja zapravo podrazumijevaju kompromis, neku vrstu podjele, koja bi odgovarala i Beogradu i Prištini.

U oštroj poruci prištinskim liderima iznijet je i jasan zahtjev da ukinu takse Srbiji i BIH, ali i upozorenje da, dok to ne učine, odnosi sa njima neće biti vraćeni na raniji nivo. U pismu se ne isključuju ni mogućnost preispitivanja drugih, a ne samo bezbjednosnih oblika saradnje sa Prištinom.