Vlada Republike Srpske

Usvojen Akcioni plan za reformu javne uprave

  • 19.11.2020. 14:59

Vlada Republike Srpske usvojila je na današnjoj sjednici Akcioni plan za reformu javne uprave u BiH 2020-2022. godine, kojim će biti realizovani ciljevi i mjere definisani Strateškim okvirom za reformu javne uprave za period od 2018. do 2022. godine.

Ovaj akcioni plan za reformu javne uprave provodiće se realizacijom planiranih aktivnosti kroz pet reformskih oblasti i to kroz zajedničke i individualne projekte sa jasno definisanim osnovnim mjerama i aktivnostima, kao i indikatorima koji su zajednički za sva četiri upravna nivoa vlasti u BiH, saopšteno je iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave Republike Srpske.

U procesu reforme javne uprave sve aktivnosti provodiće se u skladu sa ustavnim nadležnostima svakog upravnog nivoa u BiH.

U saopštenju se podsjeća da je Vlada Srpske u junu ove godine usvojila Strateški okvir za reformu javne uprave u BiH za period 2018-2022. godine, koji je usmjeren na stvaranje efikasne, transparentne, odgovorne i moderne javne uprave, u skladu sa principima javne uprave.

Usvajanje Akcionog plana, pored već usvojenog Strateškog okvira za reformu javne uprave je jedan od ključnih koraka u realizaciji 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, dodaje se u saopštenju.

Utvrđen Prijedlog zakona o faktoringu

Ministarstvo finansija Republike Srpske je s ciljem pravnog obezbjeđivanja alternativnog nebankarskog izvora likvidnosti za poslovne subjekte izradilo Prijedlog zakona o faktoringu koji je prvi posebni zakon takve vrste u Republici Srpskoj.

U Ministarstvu finansija Srni je rečeno da je oblast faktoringa, kao kupoprodaje potraživanja, ranije bila regulisana Zakonom o obligacionim odnosima.

"Predloženim Zakonom o faktoringu ova aktivnost se uređuje kao nebankarska finansijska usluga, s ciljem povećanja finansijske inkluzije, to jeste obezbjeđenja veće dostupnosti finansijskih sredstava malim i srednjim preduzećima putem otkupa nedospjelih kratkoročnih novčanih potraživanja", pojasnili su u Ministarstvu finansija.

Zakonom je predloženo da faktor može da bude banka i društvo za faktoring, a izuetno i druga privredna društva koja pružaju finansijske uslužne djelatnosti.

Prijedlogom zakona u odnosu na Nacrt izvršena je dopuna da faktor, pored banke i društva za faktoring, može biti i Investiciono-razvojna banka Republike Srpske kao ravnopravna finansijska organizacija koja poslove faktoringa obavlja pod jednakim uslovima poslovanja sa ostalim tržišnim učesnicima ovog segmenta finansijskog tržišta.

S obzirom na to da društva za faktoring predstavljaju specifičnu grupu finansijskih institucija, koja otkupljuju kratkoročna potraživanja na osnovu komercijalnih faktura za usluge ili robu koja nisu dospjela, domaća i međunarodna, predloženo je da nadzor nad društvima vrši Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske.

Nadzor nad bankama koje se bave djelatnostima faktoringa, vršila bi Agencija za bankarstvo Republike Srpske, naveli su iz Ministarstva finansija.

Kod faktoringa, kao modernog finansijskog instrumenta, funkcija finansiranja ostvaruje se tako što se otkup potraživanja vrši prije isteka roka dospijeća, a ustupilac odmah po prodaji potraživanja dobija od faktora određeni iznos novca u vidu isplate za izvršenu isporuku i usluge, ne čekajući rok naplate duga.

Na ovaj način nelikvidna aktiva privrednog društva pretvara se u likvidnu, jer se prodajom potraživanja obezbjeđuje potrebna gotovina.

Zakon o faktoringu je prepoznat kao dobar instrumenat za jačanje likvidnosti mikro, malih i srednjih preduzeća, njihovu zaštitu od kreditnog rizika, kvalitetnije upravljanje potraživanjem i usluge naplate potraživanja.

Prednosti faktoringa nad klasičnim kreditima posebno dolaze do izražaja u privredama u kojima postoji otežan pristup izvorima finansiranja i neefikasnim sistemima naplate.

Mikro, mala i srednja preduzeća imaju otežan pristup bankarskim sredstvima usljed niske kreditne sposobnosti ili neadekvatnih sredstava obezbjeđenja kredita. Za razliku od kredita, gdje se odluka o kreditiranju zasniva na bonitetu preduzeća i kolateralu koji preduzeće može da obezbijedi, što je otežavajuća okolnost za veliki broj malih i srednjih preduzeća, kod faktoringa kvalitet potraživanja je ispred kvaliteta kolaterala.

Prednosti finansiranja putem faktoringa su povoljnije i brže obezbjeđivanje sredstava nego putem kreditnih zaduživanja kod banaka zbog kraćih procedura, a pogodni su za manja preduzeća zbog potrebne niže kreditne sposobnosti u odnosu na bankarska sredstva.

Takođe, faktoring je fleksibilniji jer se zasniva na procjeni kvaliteta potraživanja i kupaca, a ne na kreditnoj sposobnosti. Osim toga, faktoring omogućava i veću zaštitu od rizika neplaćanja.

U Strategiji razvoja malih i srednjih preduzeća u Republici Srpskoj za period 2016-2020. godine, kao strateški cilj utvrđeno jačanje konkurentnosti privrednih društava putem poboljšanja pristupa finansijama.

Istovremeno, jačanje nebankarskog finansijskog sistema, među kojima je faktoring, je i među preporukama međunarodnih institucija.

Donošenje pomenutog zakona treba da doprinese povećanju naplate potraživanja kod ovih privrednih društava, a time i poboljšanju njihove likvidnosti, kao i povećanju pravne sigurnosti u poslovanju ugovornih strana, što bi uticalo na jačanje privrednih subjekata, unapređenje konkurentnosti privrednih društava, te podizanje izvoznog potencijala i ukupnog nivoa investicija u Republici Srpskoj, ističu iz resornog ministarstva.