Vlada Srpske

U fokusu ekonomskih reformi javni sektor

  • 12.12.2019. 19:00

Povećanje konkurentnosti i produktivnosti privrede Republike Srpske sa ciljem povećanja plata, održiv zdravstveni sistem, efikasan ukupan javni sektor, obrazovni sistem i tržište rada prilagođeni potrebama privrede, poboljšanje demografske pozicije Republike Srpske, istraživanje, razvoj, inovacije i digitalna ekonomija, kao i Evropske integracije, regionalna i međunarodna saradnja - glavni su ciljevi Programa ekonomskih reformi Vlade Republike Srpske za period 2018–2022. godine.  

"U periodu od 2020. do 2022. godine očekuje se nastavak stabilnog kretanja privrednog rasta po stopama 3,5%, 3,7% i 4% respektivno, kao rezultat održivog rasta domaće tražnje, laganog oporavka izvozne tražnje i pozitivnog efekta investicija. Očekivani rast privredne aktivnosti u zemljama okruženja, iako nižeg intenziteta, omogućiće pozitivna kretanja u spoljnotrgovinskoj razmjeni i odraziti se na rast industrijske proizvodnje, posebno prerađivačke industrije koja je izvozno orijentisana. Očekuje se oporavak energetskog sektora", poručuju iz Vlade.

Za sutra je najavljen finalni sastanak premijera Viškovića i rukovodstva Privredne komore i Unije udruženja poslodavaca RS. Detaljna analiza ekonomske i fiskalne pozicije Republike Srpske, pokazala je da  postoje prepreke  koje je potrebno otkloniti, kako bi unaprijedili konkurentnost i poboljšali produktivnost privrede, što je ključno za poboljšanje ekonomskog statusa svakog pojedinca. 

Glavnih pet prepreka su:

  • Nizak nivo konkurentnosti i produktivnosti privrede,
  • Fiskalno preizdašan zdravstveni sektor, koji akumulira neizmirene obaveze,
  • Neefikasan javni sektor 
  • Neusklađenost obrazovanja i tržišta rada,
  • Neodrživa demografska „slika“ Republike. 

"Politika je priznala sve probleme, sa kojima se Republika Srpska suočava, što znači da su spremni da rješavaju te probleme. Do sada smo imali situaciju da smo vrlo teško priznavali probleme u nekim sektorima. Sasvim je razumljivo da je fokus ove godine fokus na zdravstvu i javnim preduzećima, što su poznato nam je svima "rak rana" u Republici Srpskoj", kaže Saša Trivić iz Unije udruženja poslodavaca RS.

"To je oslanjanje na realni sektor, usklađivanje zakonske osnove sa evrospkim direktivama i daljnja standardizacija ponašanja RS i svih njenih institucija u duhu evrospkih pravila koji će donijeti jedan korak bliže ka EU", kaže Nedeljko Čubrilović, predsjednik NSRS.

Reforma zdravstvenog sistema podrazumjevaće uvođenje svih zdravstvenih ustanova i Fonda zdravstvenog osiguranja u trezorski sistem poslovanja, čime će se očuvati njihova fiskalna disciplina. 

Reformu javnih preduzeća treba posmatrati u tri segmenta - javna preduzeća koja zahtijevaju budžetsku podršku, komunalna javna preduzeća u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, te strateška javna preduzeća od kojih se očekuje da budu profitabilna i da budu jedan od izvora prihoda budžeta Republike, čija reforma mora da bude pažljivo sprovedena radi efikasnijeg poslovanja, piše između ostalog u Programu ekonomskih reformi RS 2020.