"Posljednjih godina nastoji se problematizovati ta veza, mi smo na to već navikli. Naše opredjeljenje je da sa svima radimo i sarađujemo. Sa Rusijom su stvari jasne, ona čvrsto stoji na pozicijama Dejtonskog sporazuma i utoliko je i komunikacija lakša", dodala je Cvijanovićeva. 

Ona je istakla da je dokaz dobrih odnosa i to što ona i srpski član Predsjedništva BiH Milorada Dodika prisustvuju Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu. 

"Srpska je zainteresovana za saradnju sa svima u političkom, ekonomskom i kulturnom smislu i da gradimo razumijevanje", rekla je Cvijanovićeva za televiziju "K3". 

Govoreći o dijaspori, Cvijanovićeva je ocijenila da je srpski narod u inostranstvu resurs Republike Srpske i da sa njima treba produbiti saradnju na političkom i ekonomskom planu. 

"Za Srpsku je važno da njeni građani, gdje god da žive, učestvuju u političkim procesima. U dijaspori prepoznajem pozitivan odnos prema očuvanju Republike Srpske, oni žele da daju doprinos našim institucionalnim naporima i ja to cijenim", istakla je Cvijanovićeva. 

Ona kaže da sa zadovoljstvom održava kontakte sa dijasporom i da su institucije Srpske mnogo naučile iz sugestija i pritužbi Srba koji žive u svijetu. 

"Posebno nam je korisno što smo prethodnih godina identifikovali važne karike koje nas spajaju sa svijetom, prije svega, one koji imaju važne pozicije u institucijama ili djeluju u okviru međunarodnih finansijskih organizacija", pojasnila je Cvijanovićeva. 

Ona je ocijenila uspješnim drugi Forum dijaspore koji je prošle sedmice održan u Banjaluci. 

"Sa Foruma je poručeno da smo zajedno i da možemo zajedno raditi i doprinositi razvoju Republike Srpske. Dobila sam pohvale od nekih učesnika da je Forum djelovao svjetski i da je bio dobro organizovan", rekla je Cvijanovićeva i naglasila da će forumi i dalje biti održavan. 

Ona je navela da rasijani Srbi, pomažući svoje porodice koje su ostale u Srpskoj, već pomažu Republiku, ali da je cilj da uvide interes i pokrenu biznis i ulažu u dalji razvoj Republike Srpske. 

"Važno je da imamo i političku vezu, koja povezuje institucije Republike Srpske sa njenim građanima, bez obzira da li oni žive u Srpskoj ili izvan nje i to je naišlo na odobravanje", kaže Cvijanovićeva. 

Ona je ocijenila da u povezivanju institucija Srpske sa dijasporom u velikoj mjeri pomažu predstavništva Republike Srpske u inostranstvu i aktivnosti koje preduzima Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju kroz jačanje njegovog odjeljenja za dijasporu. 

"Veliki značaj imaju i predstavnici eparhija Srpske pravoslavne crkve izvan matice, jer Crkva predstavlja najsnažniji faktor koji okuplja narod. Naši ljudi u inostranstvu su opredjeljeni da njeguju identitet i tradiciju, jedini kohezioni faktor je Crkva i naši sveštenici tamo, zaista, rade dobar posao", rekla je Cvijanovićeva. 

Cvijanovićeva je rekla da ne postoji formalna ili neka druga barijera za nesmetan rad privrednika iz dijaspore, ali da je problem BiH to što predstavlja destimulativno okruženje, koje ne prepoznaje akciju, inicijativu, niti partnerstvo. 

Govoreći o negativnim demografskim trendovima u Srpskoj i iseljavanju velikog broja stanovnika, a posebno mladih, Cvijanovićeva je istakla da se na saniranju tog problema mora raditi strateški, jer to nisu stvari koje mogu biti riješene preko noći. 

"Ali sam sigurna da ciljanim mjerema možemo da pojačamo demografsku osnovu Srpske. To znači da trebamo kreirati set različitih sistemskih mjera, koje ne znače uvijek samo davanje novca, već i niz nefinansijskih mjera. Naš problem nije više samo u omjeru novorođenih i umrlih, već je akutni problem rezultat odlaska ljudi, za koje vjerujem da nisu svi otišli trajno, i već su se vratile neke cijele porodice. I tamo je težak hljeb", rekla je Cvijanovićeva. 

Prema njenim riječima, došlo je vrijeme u kojem ljudi tragaju za novim mogućnostima i pred tim se ne smiju zatvarati oči, već treba sagledati koji su glavni razlozi zbog kojih ljudi odlaze, odnosno da li je to visina plate, nedovoljno posla ili loš ambijent, pa imaju viziju da je negdje bolje i sigurnije. 

Ona je podsjetila da je u mandatu Vlade čiji je bila predsjednik uvedeno nekoliko mjera usmjerenih na poboljšanje demografske slike i podsticanje nataliteta. 

"Ponosna sam što smo uveli mjeru kojom tretiramo i nezaposlene i zaposlene porodilje. Kada je riječ o zaposlenim porodiljama, važno je da one ne zavise od milosti ili nemilosti poslodavca, jer je Vlada preuzela na sebe obavezu da refundira naknade za porodiljsko bolovanje u bruto iznosu. Nezaposlenim porodiljama smo obezbijedili mjesečnu naknadu u trajanju od 12, odnosno 18 mjeseci i veoma sam ponosna što sam kao žena uspjela da riješim te stvari", naglasila je Cvijanovićeva. 

Ona je ukazala da svijet ulazi u eru digitalizacije, svjetska ekonomija se mijenja i obrazovanje to mora da isprati. 

"Moramo imati hrabrosti da podvučemo crtu i kažemo da nećemo više upisivati učenike i studente za zanimanja za koja se zna da neće imati posla", rekla je Cvijanovićeva.