Vlada Republike Srpske

SDA nikad nije prihvatila dejtonski kompromis

09:14, 31.10.2020.
Izvor: Srna
Za razliku od Republike Srpske, koja bezrezervno prihvata Dejtonski sporazum i samo traži da se Ustav BiH sprovodi onako kako je napisan, dominanta bošnjačka stranka SDA nikada nije prihvatila dejtonski kompromis, ističe se u drugom poglavlju 24. izvještaja koji je Republika Srpska uputila Savjetu bezbjednosti UN.

U ovom dijelu izvještaja navodi se da je odbijanje SDA da prihvati Dejton dokazano mnogo puta, između ostalog i deklaracijom od 14. septembra 2019. godine u kojoj otvoreno poziva na potpuno ukidanje dejtonske strukture.

"Poziv SDA za "regionaliziranom državom" pod imenom Republika Bosna i Hercegovina sa tri nivoa vlasti: državni, regionalni i lokalni`, naravno, nije ništa drugo nego poziv na ukidanje Republike Srpske i Federaciji BiH - koje su krucijalni element ustavnog okvira koja sprečava dominaciju jedne etničke grupe u BiH - kao i kantona u FBiH, koji su esencijalni u obezbjeđivanju glasa Hrvata u upravi", navodi se u izvještaju koji se odnosi na period maj-oktobar.

U drugom poglavlju naglašeno je da je "Republika Bosna i Hercegovina" bila unitarni režim pod dominacijom Bošnjaka, te da je, kao i Republika Srpska, bila strana sporazuma koji čine Dejtonski sporazum, uključujući Ustav BiH.

Ustav BiH, navodi se dalju u izvještaju, stavio je van snage Ustav Republike Bosne i Hercegovine i jasno rekao da se zemlja zove "Bosna i Hercegovina".

"Poziv SDA na oživljavanje "Republike Bosne i Hercegovine", dakle, jasno govori da ova stranka želi da ukine Ustav BiH, koji je esencijalni element Dejtonskog sporazuma", dodaje se u izvještaju.

Upravo temelj Dejtonskog sporazuma, dodaje se u tekstu, predstavlja ravnotežu interesa koja je uspostavljena radi mira u BiH, koju odražava dvoentitetsko konfederalno uređenje i konsocijativna uprava legitimnih predstavnika tri konstitutivna naroda i ostalih.

"Važno je ne samo da Srbi i Hrvati budu birani na različite funkcije, nego spriječiti bošnjačku većinu da ih uporno preglasava u institucijama vlasti BiH i FBiH. Ovo je naročito istaknuto pitanje kada je riječ o Parlamentu i Vladi FBiH", napominje se u izvještaju Savjetu Bezbjednosti.

U drugom poglavlju se navodi i da lider SDA Bakir Izetbegović često naglašava da se "manjini" /Hrvatima/ ne smije dozvoliti da blokiraju volju većinskih Bošnjaka, te se dodaje da se u oktobru 2020. Izetbegović, govoreći o Hrvatima u Federalnom parlamentu, usprotivio, kako je rekao, "dominaciji manjine nad većinom".

"Ovi stavovi kojima se odbijaju ustavni mehanizmi zaštite drugih konstitutivnih naroda u potpunosti su suprotni temeljima konsocijativne demokratije, protivrječe samim principima dogovorenim u Dejtonu, a mogući su samo zbog uplitanja visokog predstavnika i nezakonito nametanje izmjena na entitetske ustave", pojašnjeno je u tekstu.

Neki krugovi, dodaje se u izvještaju, koji se zalažu za ukidanje ustavnog poretka BiH pozivaju na "građansku" BiH bez mehanizama zaštite konstitutivnih naroda.

"Riječ "građanski" ovdje bi trebalo da ukaže na prevazilaženje etničkih podjela u BiH. Međutim, u stvarnosti ova riječ je paravan za bošnjački nacionalizam. Pošto su Bošnjaci najbrojniji konstitutivni narod, a prema podacima iz posljednjeg popisa čine većinu stanovništva BiH, poziv na "građansku" BiH predstavlja poziva na državu kojom vladaju Bošnjaci za Bošnjake", navodi se u izvještaju.

U drugom poglavlju se objašnjava da jedan razlog iz kog je politika u drugom entitetu, FBiH, u krizi jeste izbor Željka Komšića na mjesto "hrvatskog" člana Predsjedništva BiH 2018. godine.

Komšić, koji je izabran gotovo isključivo bošnjačkim glasovima, nominalno je hrvatski političar koji se zalaže za politički program SDA i Bošnjaka, a gotovo da ne uživa nikakvu podršku među Hrvatima.

"Bošnjački političari marginalizovali su hrvatske glasače tako što su podsticali Bošnjake da glasaju za Komšića umjesto za kandidata za bošnjačko mjesto u Predsjedništvu. Ova manipulativna taktika dala je Bošnjacima dva mjesta u Predsjedništvu, a Hrvatima nijedno", naglašeno je u izvještaju.

U tekstu se ističe da su izmjene izbornog zakona neophodne da bi se spriječilo da jedan narod drugom narodu bira predstavnika u Predsjedništvu BiH, Domu naroda BiH i Federalnom domu naroda.

U izvještaju se podsjeća da je u septembru lider SDA izričito zaprijetio da će "razbiti sve mehanizme" uvedene Dejtonom kojima se štite konstitutivni narodi i od BiH "napraviti normalnu državu".

"SDA uporno odbija da prihvati da BiH nije Dejtonski sporazum učinio jedinstvenim političkim subjektom, nego je Dejtonski sporazum samo uvažio jedinstvenost njene istorije i uveo mehanizme zaštite na osnovu uvažavanja legitimnih prava konstitutivnih naroda BiH da bi se izbjegla upravo hegemonija koju SDA traži", naglašava se u ovom dokumentu.

Na sljedećim opštim izborima, dodaje se u izvještaju, bošnjačke stranke žele da izaberu šest od 17 hrvatskih članova Doma naroda FBiH, što bi bošnjačkim strankama omogućilo da izaberu dva od pet hrvatskih članova Doma naroda BiH.

Na taj način, Hrvati bi bili marginalizovani i na nivou FBiH i na nivou BiH.

"Ne zadovoljavajući se time da manipuliše samo glasanjem u BiH, SDA kuje zavjeru da uzurpira i izmanipuliše sam mehanizam izbornih procesa u BiH. U martu 2020. godine, SDA je nezakonito preuzela kontrolu nad Centralnom izbornom komisijom /CIK/ i sve od tada je zloupotrebljava u političke svrhe", navodi se u drugom poglavlju.

Izvještaj podsjeća da je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, na čelu sa SDA i DF-om Željka Komšića, smijenio dva od sedam članova CIK-a i na njihovo mjesto doveo svoje kandidate, a istovremeno ponovo imenovao dva člana iz redova SDA.

"Umjesto stručnjaka za izborno pravo, dva imenovana srpska člana imenovala su političke ličnosti iz opozicionih stranaka iz Republike Srpske. Ovim nezakonitim potezom prekršena su poslovnička pravila za izbor članova CIK-a, zato što zakonom utvrđen postupak javnog konkursa za izbor članova nikada nije sproveden", dodaje se u izvještaju.

U izvještaju se navodi da otkada je preuzela kontrolu nad CIK-om, SDA zloupotrebljava komisiju u političke svrhe.

"S obzirom na ogromne napore i sredstva koja je međunarodna zajednica uložila u potpisivanje Dejtonskog sporazuma prije 25 godina, neobjašnjivo je da se sada ne ulaže veći trud u poštovanje dejtonskih principa i sprečavanje njihovog izvrgavanja, degradacije i direktnog odbacivanja nezakonitom taktikom SDA, čak i kada je ta taktika u tolikoj mjeri nezakonita i nečuvena da podriva i samu održivost zemlje", zaključeno je u drugom poglavlju izvještaja upućenog Savjetu bezbjednosti.