Sastanak sa direktorima Domova zdravlja

O uvođenju trezorskog načina poslovanja

15:26, 30.08.2019.
Izvor: Srna
Thumbnail
Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić razgovarao je danas na Palama sa direktorima domova zdravlja iz 13 lokalnih zajednica o uvođenju ovih zdravstvenih ustanova na trezorski način poslovanja i načinu na koji se to planira uraditi.

Šeranić je, nakon sastanka sa direktorima domova zdravlja Pale, Istočno Sarajevo, Hreša-Stari Grad, Rogatica, Sokolac, Han Pijesak, Foča, Čajniče, Rudo, Trnovo, Višegrad, Novo Goražde i Kalinovik, rekao novinarima da će u septembru organizovati obuku za domove zdravlja koji su ušli u ovaj proces. 

On je dodao da je sa načelnikom opštine Pale Boškom Jugovićem razgovarao o trezorskom načinu poslovanja Doma zdravlja, šta bi to značilo za samu opštinu i šta oni misle o ovom pitanju. 

Šeranić je rekao da je sa Ruskom humanitarnom misijom imao sastanak prije dva dana i da pokušava da sprovede projekat besplatnih oftalmoloških pregleda za građane Sarajevsko-romanijske regije koji se nalaze u udaljenim selima i kojima je teško dostupna ova vrsta usluge. 

"Želimo da pokušamo da preventivno sa domovima zdravlja i jedinicama lokalne samouprave na ovom području reagujemo u tom pravcu", naveo je on. 

Šeranić je naglasio da je na današnjem sastanku, koji je jedan u nizu regionalnih sastanaka sa direktorima domova zdravlja, razgovarano o različitim temama. 

Prema njegovim riječima, situacija u ovim domovima zdravlja je slična kao i u ostalim u Srpskoj i susreću se sa istim izazovima, ali u zavisnosti od doma zdravlja neki funkcioniše finansijski bolje, a neki malo lošije. 

"Ima stvari koje su vrlo dobre, a to je da pojedine jedinice lokalne samouprave, i pored onoga što domovi zdravlja primaju u smislu novčanih izdataka od Fonda zdravstvenog osiguranja, izdvajaju određena sredstva, što znatno pomaže rad tih ustanova", kaže Šeranić i kao primjer navodi Novo Goražde gdje lokalna zajednica plaća grijanje i troškove struje, a ima i lokalnih zajednica koje izdvajaju novac za specijalizacije ljekara. 

On je podsjetio da se domovi zdravlja finansiraju na osnovu broja osiguranika na određenom području i shodno smanjenju broja stanovnika. 

"Veliki disbalans je to da li mi izdvajanja za domove zdravlja planiramo na osnovu toga da zadovoljimo potrebe što se tiče plata ili da zadovoljimo zdravstvene usluge stanovništva. To je pitanje", rekao je Šeranić. 

On je naveo da je danas razgovarano i o tome da pokušaju da novim zakonom o zdravstvenoj zaštiti, slično osnovnom i srednjem obrazovanju, organizuju aktive direktora što bi omogućilo da direktori međusobno razmjenjuju informacije. 

Šeranić je naveo kao primjer da je za Ambulantu Hreša obezbijeđen biohemijski analizator koji se ne koristi u Rogatici. 

Što se tiče medicinskog kadra u ovim domovima zdravlja, Šeranić kaže da pojedini domovi zdravlja imaju problema, ali više sa aspekta upućivanja ljudi na specijalizacije, a nemaju zamjenu. 

On pojašnjava da veći domovi zdravlja lakše prebrode tu situaciju jer oni imaju više kadra koji može zamjenski da reaguje. 

Na pitanje novinara zašto pacijenti sa područja Sarajevsko-romanijske regije kojima je dijagnostikovan kancer rezultate biopsije, koji se rade u Banjaluci, čekaju više od mjesec dana, Šeranić je odgovorio da se te analize ne mogu raditi u Bolnici "Srbija" jer nema adekvatnu opremu.

"Upoznat sam sa tim, ali za takvu vrstu laboratorijske pretrage treba nam imunohistohemija koja je specifična vrsta bojenja preparata da bi se došlo do adekvatnog nalaza. To se radi na Patologiji u Kliničkom centru Banjaluka koji mora da uradi mnogo takvih uzoraka", rekao je Šeranić i dodao da je razgovarao sa kolegama o tome da se pokuša ubrzati taj proces jer su preventivne aktivnosti koje se rade mnogo bolje i može se prije reagovati po određenim situacijama. 

On ističe da će se morati razmisliti o preventivnim aktivnostima u smislu određenih skrining-programa koje Ministarstvo planira da uradi shodno kapacitetima koje imaju na terenu. 

"Moramo da procijenimo kapacitete i vidimo šta će nam na pojedinim područjima trebati. Smatram da bolnice, osim Kliničkog centra i Univerzitetske bolnice u Foči, ne mogu da rade sve, već da se opredijelimo šta će bolnice da rade shodno planovima i strateškim opredjeljenjima koja će Ministarstvo, odnosno Vlada Republike Srpske imati", naglasio je Šeranić.