Boris Pašalić

Najveći podsticaji u posljednjih desetak godina

21:05, 14.02.2020.
Izvor: Srna
Thumbnail
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić istakao je da je ovogodišnji agrarni budžet Srpske od 75 miliona KM najveći u posljednjih desetak godina.

"To je rast u odnosu na prošlu godinu oko četiri do pet odsto, a imamo i dodatnih sredstava u vidu grantova, određenih projekata i uvijek govorimo o nekih 150 miliona KM koliko je na raspolaganju. Naravno da proizvođači uvijek očekuju više", rekao je Pašalić večeras za Alternativnu televiziju.

On je napomenuo da podsticaji često znaju da uspavaju poljoprivredne proizvođače, navodeći primjere u svijetu gdje je do razvoja proizvodnje došlo smanjenjem ili ukidanjem podsticaja.

"Zato je naše opredjeljenje da smanjujemo podsticaje za proizvode, a da povećamo kapitalne investicije, jer se moraju povući potezi koji vode što efikasnijem korištenju sredstava agrarnog budžeta", istakao je Pašalić.

On je rekao da je prošle godine bilo najavljeno donošenje zakona o podsticajima u poljoprivredi, ali da to nije realizovano zbog saznanja da paraleno sa tim mora biti mijenjan i Zakon o poljoprivredi, donesen novi strateški plan razvoja poljoprivrede i urađena analiza da li se podsticajna sredstva troše na pravi način.

Pašalić je naglasio da u poljoprivrednoj proizvodnji u Srpskoj ima pozitivnih trendova, ali da oni ne idu željenom dinamikom.

On je u tom kontekstu naveo da je najbolji pokazatelj dobrih trendova u nekom društvu proizvodnja mlijeka, koja u Srpskoj raste, i to se vidi iz otkupnih količina, te je prošle godine otkupljeno 120 miliona litara, a pretprošle 117 miliona litara.

Pašalić je naveo da raste i proizvodnja brojlera, kao i tovljenika i u svinjogojstvu i u govedarstvu.

"Mislim da je jedan od glavnih problema u razvoju poljoprivredne proizvodnje udruživanje proizvođača. U Srpskoj je prosječno gazdinstvo od 3,5 do četiri hektara, što ne daje osnov da sam proizvođač bude konkurentan na tržištu", naglasio je Pašalić.

Prema njegovim riječima, sve se svodi na konkurentnost, odnosno na to kako proizvesti više sa iste površine.

"To više ne može biti nekvalitetno, jer se ne može zanemariti kvalitet bazirajući se na kvantitet", napominje Pašalić.

Pašalić je naveo da BiH uvozi hrane u vrijednosti od tri milijarde KM, a izvozi u vrijednosti od milijardu KM, ukazujući da taj deficit predstavlja veliki problem.