RUGIPP

Laktaši: Potpisan sporazum o projektu masovne procjene vrijednosti nepokretnosti

14:31, 18.01.2021.
Izvor: Srna
Načelnik opštine Laktaši Miroslav Bojić i direktor Republičke uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP) Bosiljka Predragović potpisali su danas sporazum o sprovođenju pilot-projekta masovne procjene vrijednosti nepokretnosti na području opštine Laktaši.

Bojić je rekao da je riječ o pilot-projektu Vlade Švedske koji je veoma značajan za ovu opštinu jer će biti omogućen popis svih nepokretnosti na području ove lokalne zajednice.

"To nam mnogo znači kada e riječ o privredi, stanovništvu, za adresne i ostale registre koji su bitni za svakodnevno rukovođenje lokalnom upravom. To će, prije svega, omogućiti povećanje prihoda naše lokalne zajednice te omogućiti privredi da ima adekvatne logističke podatke kako bisno tajedno radili na razvoju opšptine Laktaši", reako je Bojić novinarima u Laktašima nakon potpisivanja sporazuma.

On je dodao da će opština Laktaši učiniti sve da se ovaj projekat što kvalitetnije sprovede. Bojić kaže da sa RUGIPP-om imaju još šest tačaka dnevnog reda koji su posljednjih godina inicirali, a neke su već i rješavane.

"Imamo odličnu saradnju sa područnom jedinicom RUGIPP-a, ali nam je cilj da je podignemo na viši nivo te da uz saradnju sa drugim republičkim institucijama budemo na usluzi građanima", rekao je Bojić.

Preddragovićeva je navela da svaka jedinica lokalne samouprave, da bi planirala privredni razvoj u srednjoročnom periodu, mora da imam popisanu imovinu u svom vlasništvu.

Ona je dodala da to nije moguće bez RUGIPP-a, te je dodala da će na tom polju saradnja sa opštinom Laktaši biti unaprijeđena.

"Ono što je bitno da rješavanje imovinskih odnosa nije samo u pogledu imovine koja je u vlasništvu lokalne zajednice već se opština brine i za sve ostale građane i njihovu imovinu koja je neriješena jer su to spori i teški postupci koji svoj epilog dibiju nerijetko na Vrhovnom sudu, što znači da su dugotrajni", navela je ona.

Međutim, dodala je Predragovićeva, osnovanjem katastra nepokretnosti biće omogućeno i građanima i jedinici lokalne samouprave da što prije dobiju tačne podatke.

Ona je rekla da će se kada se popiše sva imovina tačno znati koliko ima registrovanih nepokretnosti, prije svega u fiskalnom registru, što znači da se porez na nepokretnosti na osnovu tih podataka i razrezuje.

"Nažalost, imamo dosta građana koji nisu prijavili nepokretnosti, čak i tamo gdje su nelegalni objekti vlasnici su dužni da plaćaju porez koji je prihod jedinice lokalne samouprave", navela je ona.

Zahvaljujući pilot-projektu, naglasila je Predragovićeva, u Banjaluci je utvrđeno da samo u jednom dijelu jedne katastarske opštine ima više od 6.000 neregistrovanoh nepokretnosti.