On je uoči sutrašnjeg sastanka srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske Željke Cvijanović i premijera Radovana Viškovića sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u Beogradu, rekao za "Euroblic“ da je to pitanje koje i Srbija deFinitivno treba da postavi.

Upitan smatra li da Srbija navedeno pitanje treba da postavi već u Vašingtonu, 4. septembra, za kada je zakazan sastanak Vučića sa premijerom samoproglašenog Kosova Avdulahom Hotijem, Kovačević kaže da je to "pitanje za Srbiju".

"Mi komuniciramo sa Srbijom, prije svega zbog toga što je to matična zemlja svih Srba. Drugo, na osnovu Sporazuma o specijalnim paralelnim vezama koji nam je Dejtonski sporazum omogućio, delegiramo brojne teme u našim razgovorima sa Srbijom koji su svakodnevni", ističe Kovačević.

On navodi da je jedna od tema o kojima se razgovara u posljednje vrijeme i ova tema i da će se o njoj najviše razgovarati u srijedu.

"Naravno, to je pitanje za aktere iz Srbije, na koji način će oni dalje da koriste ove teme o kojima trenutno razgovaramo“, kaže Kovačević.

On smatra da Srpska ima legitimno pravo da postavi pitanje svog statusa, budući da je kao strana potpisnik svih aneksa Dejtonskog sporazuma, uključujući Aneks četiri - Ustav BiH.

Međutim, Kovačeviće naglašava da je to drugi aspekt cijele priče.

Prema njegovim riječima, prije svega Srpska želi da sve učesnike pregovora u Dejtonu upozna sa stalnim kršenjem međunarodnog sporazuma kakav je Dejtonski i to konstantno na štetu Republike Srpske, ali i na štetu srpskog i hrvatskog konstitutivnog naroda u BiH, isključivo u korist Bošnjaka.

On navodi da su u dokumentu na tu temu samo sažete inFormacije i zaključci sa ranijih sjednica Narodne skupštine Republike Srpske.

""U pitanju su zaključci Narodne skupštine Republike Srpske iz novembra prošle godine i drugi, iz Februara ove godine, a na osnovu tih zaključaka je prošle sedmice usvojena inFormacija na sjednici Vlade Republike Srpske. Ti dokumenti će biti upućeni institucijama Srbije i Hrvatske, ali i na druge međunarodne adrese, u one zemlje koje su učestvovale u pregovorima u Dejtonu“, kaže Kovačević.

List podsjeća da se u pomenutim skupštinskim zaključcima nabrajaju potezi visokih predstavnika i odluke Ustavnog suda BiH za koje Srpska smatra da su bili mimo Ustava BiH i ovlašćenja koje je BiH dobila 1995. godine.

Takođe, nekim od tih zaključaka se traži povratak na izvorni dejtonski Ustav BiH i pominje mogućnost da Republika Srpska, u suprotnom, odluči o svom daljem statusu.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ranije je potvrdio da je dobio dokument iz Republike Srpske, ali nije želio da ga komentariše.