"Besmisleno je da kočite određena sredstva koja trebaju svakoj državi na svijetu, čak i onoj najrazvijenijoj", rekla je Cvijanovićeva za Nezavisne.

Govoreći o predstojećim lokalnim izborima, Cvijanovićeva je rekla da je velika igra u vezi s pomjeranjem datuma, jer se to navodno radi zato što nema budžeta, a na isti način bez budžeta s odlukom o privremenom finansiranju sprovedeni su izbori 2012. godine.

Podaci o broju novooboljelih od virusa korona nisu ohrabrujući. Da li je moguće vraćanje na ranije mjere i koliko je to političko pitanje ako uzmemo u obzir i odluke u vezi s granicama i slično?

"Politika odlučuje u onoj mjeri u kojoj struka sugeriše da je nešto neophodno. Sve odluke institucija su političke, ali se prevashodno treba oslanjati na zdravstveni sektor i preporuke  struke. Naravno da se mora voditi računa i o tome šta su ekonomske posljedice, a mogli smo vidjeti da je pandemija ostavila teške posljedice na globalnom planu. Sve se mora uzeti u obzir, struka je ta koja diktira određene pravce i sve što se radi - radi se na osnovu toga šta je rekla struka. Zasad ne vidim mogućnost da se uvode neke posebne mjere ili da se vratimo na neki stari režim, ali s obzirom na to da je sve neizvjesno s ovim virusom ne možete isključiti ni jedni ni drugu mogućnost.

Da li je korona veći zdravstveni ili ekonomski problem?

"I jedno i drugo. Na zdravstvenom planu imate toliko nepoznanica, nemate lijek, vakcine i uvijek postoji mogućnost da se preoptereti zdravstveni sistem i da dođe do kolapsa koji smo vidjeli širom svijeta. S druge strane, ekonomske posljedice su tu, nemate mogućnost kretanja ljudi, robe, granice se zatvaraju pa otvaraju i tako dalje. Na početku takvih dešavanja uvijek je prioritet da se spasavaju ljudski životi, ali vremenom morate da razmišljate kakve to ekonomske posljedice nosi. Ovo je teška bitka koja se vodi na globalnom planu. Nažalost, nismo izuzeti iz toga i očito ćemo morati neke stvari redefinisati kada su u pitanju privreda i način poslovanja. Vidjeli ste da smo morali doskočiti nekim mjerama kada je u pitanju obrazovanje. Sve dok se ne riješi pitanje vakcine ili pouzdanog lijeka, biće to duga faza snalaženja ili prilagođavanja jednoj novoj situaciji, koja je prilično teška.

Da li Republika Srpska i Bosna i Hercegovina očekuju pomoć u saniranju ekonomskih posljedica i koliko je ta pomoć dosad bila adekvatna? Na početku je bilo dosta zamjerki na račun Evropske unije.

Svi su bili zatečeni takvom situacijom i nisu imali pravovremen odgovor. Ne možete zamjeriti nekome s obzirom na to da znamo u kakvoj smo se situaciji svi našli, ali ovaj prostor nekako tradicionalno i zbog svojih trgovinskih i drugih veza i zbog kretanja prema Evropskoj uniji odmah očekuje reakciju. Pokušavam da budem realna, Evropa u okviru same sebe nije uspjela da u toj situaciji pomogne svojim članicama na vrijeme i odgovarajući način. Bilo je i raznih restrikcija koje su uvedene u smislu snabdijevanja u samoj EU i prema tome ne možemo očekivati da mi budemo prioritet kad vidite da Italija ili Španija, koje su članice, nisu primile adekvatnu pomoć. Veliko je zlo i posljedice su globalne. Oslanjati se samo na sebe ne možete zato što ne možete izaći iz te situacije, ali očekivati da će neko drugi o vama voditi računa nije realno. Kao što je globalna nesreća, mora biti i globalni napor.

Koliko je ukupna politička situacija u BiH otežavajuća kada govorimo o saniranju posljedica virusa korona? Vidimo da dosta stvari ide sporo.

Najveću štetu trpimo mi, mislim na građane i jednog i drugog entiteta, ali što se tiče Republike Srpske, mislim da smo kroz stabilnost institucija i politika koje se sprovode na nivou Vlade RS dobro reagovali. Očekivali smo da nemamo nikakva otežavanja od strane drugih, ali ona su se dešavala i kada govorimo o nivou BiH. Mislim da je u interesu i privrede i normalnog političkog života da se okrenemo boljoj saradnji, umjesto da sve postaje problem i da imate kočnicu i kod  imenovanjima i kod određenih projekata. Besmisleno je da kočite određena sredstva koja trebaju svakoj državi na svijetu, čak i onoj najrazvijenijoj. To se dešava u BiH pa onda imate isticanje teških političkih tema umjesto onoga što jeste stvarni život. Republika Srpska dobro radi posao, ali ne možemo reći da smo izuzeti od štete u okviru BiH. Moj pristup je pragmatičan, bavimo se stvarima kojima treba da se bavimo i hajde da pokušamo jedni drugima rasteretiti stvari umjesto da ih dodatno komplikujemo. Nisam neki poseban optimista. U vrijeme kada su se svi okretali sebi i tražili prioritete, pokušali praktično da se ponašaju i da zaborave neke stvari koje bi trebalo da budu izvan političkog vidokruga, u BiH je bilo kontra. Umjesto da pomažete da se dođe brzo do sredstava, da riješite određene stvari, ovdje je bilo - zaustavite sredstva, bavite se mjesec ili više dana, uzmete sredstva od MMF-a koja su vam na raspolaganju, gnjavite se više od pola godine da završite neke konkurse pa smo se onda godinu dana gnjavili oko formiranja vlasti.

Šta možemo dalje očekivati ako se ovako nastavi, a po svemu sudeći nastaviće se?

Danas imate blokadu između Hrvata i Bošnjaka, koja zaustavi cjelokupan sistem, pa onda imate okršaj koji se vodi s Republikom Srpskom pa i to zaustavi sve. Moja su očekivanja da stalno raste svijest o tome da Republika Srpska treba da bude efikasna i da moramo stalno držati i čuvati stabilnost naših institucija, jer je to jedina garancija da možemo organizovati život i da možemo izvršavati svoje obaveze prema građanima. Svijest o tome postoji. Vlada RS i ostale institucije moraju držati proces u svojim rukama koliko god je to moguće. Ne znam, treba očekivati da jednog dana prevlada razum i da je ovo zemlja u kojoj ne treba trošiti vrijeme da gledate kako da je centralizujete, a znate da nema volje za to, ili da želite da neke procese prebacite na nivo BiH, a nemate ustavne osnove i znate da ćete izgubiti nekoliko godina. Nezadovoljna sam situacijom i ovo je način političke opstrukcije da se pokaže da u ovom mandatu ne može nešto da se uradi. To doživljavam kao opstrukciju i onih koji su formalno u koaliciji sa SNSD-om, koji mijenjaju većinu i donose neke stvari koje su protiv Republike Srpske. Sve je to velika politička igra, nema tu ozbiljnog procesa.

Vijeće naroda Republike Srpske ponovo je raspravljalo o pokretanju vitalnog nacionalnog interesa Kluba Bošnjaka na Zakon o srednjem obrazovanju. To se često zloupotrebljava i postoje najave da će Republika Srpska ići u izmjenu Ustava kako bi se to spriječilo. Koliko je realno da  Srpska izmijeni Ustav?

Vitalni nacionalni interes se definitivno zloupotrebljava i to je očigledno već godinama. Vijeće naroda nije originalna institucija iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, naknadno je uvedena nametanjem visokog predstavnika. Namjera je bila da se tu štiti vitalni nacionalni interes, a ne da to postane mjesto za politikantstvo. Mogli ste vidjeti šta sve nije razmatrano tamo i šta sve nije pokušano zaustaviti. To treba redefinisati. Ustav Republike Srpske se mora modernizovati i određene stvari iščistiti. Prije nekoliko godina imali smo definisanih 17 amandmana, a jedan od njih je ukidanje smrtne kazne, pa su to zaustavili Bošnjaci. Čak su i to zaustavili, a govore stalno kako žele da se ponašaju u skladu s međunarodnim aktima, pravom... Sigurna smo da treba da radimo na promjenama i one moraju da odraze sadašnje stanje, da se relaksiraju određene stvari. Svjesna sam da će to naići na veliku galamu i opet na zloupotrebe ili pogrešna tumačenja šta stoji iza tako nečega. Potreba za novim ustavom postoji i postepeno će se na tome  raditi, a da li će se nailaziti na barijere - hoće sigurno.

Hoće li biti lokalnih izbora?

To sada niko ne zna, ali sigurna sam da se oni moraju održati. Ovo je velika igra u vezi s pomjeranjem datuma, za traženje određenih izgovora. Navodno nemate budžeta, a na isti način bez budžeta s odlukom o privremenom finansiranju bili su sprovedeni izbori 2012. godine. Sad imate CIK, koji osvane u nekom novom članstvu, gdje nisu poštovane procedure, pa onda imate strance koji govore stalno da treba poštovati procedure i imati pravnu državu, a niko ne osudi način uspostavljana CIK-a, u kojem sjede ljudi koji su direktno vezani za politike određenih političkih partija, što je nedopustivo. Uz to sve dodate situaciju s pandemijom, koja se takođe zloupotrebljava. Čula sam neke konstatacije kako CIK ne zna kakva će biti situacija na jesen. Pa šta briga CIK kakva će biti situacija, njihovo je da se sprovode procedure, a kada dođete u neko stanje i vidite kakva je situacija, tada eventualno to pomjerate iz zdravstvenih razloga. Očekujem da se izbori održe u roku, kako je zakonom predviđeno, bez bilo kakvih manipulacija ili pomjeranja.

Dakle, očekujete izbore u novembru ili ipak u oktobru?

Govorim o oktobru. Zakon je rekao da tada treba da budu održani izbori, a sve ovo drugo je bilo namještanje i prilagođavanje političkim potrebama. Skoro smo čuli Šarovića (Mirko Šarović, predsjednik SDS), koji spominje decembar. Otkud on zna kao lider partije kako će se pomjerati ili da treba da budu pomjereni izbori, osim što ima svog člana direktno vezanog partijski i politički, koji je došao u CIK na način koji nije predviđen procedurom.

Kome u ovom trenutku ne odgovaraju izbori?

Mislim da su SDS i SDA oni kojima izbori ne odgovaraju.

Kako gledate na tvrdnje da upravo SNSD-u ne odgovaraju ti izbori.

Nama i te kako odgovara i ne znam zašto bi to neko tako tvrdio. SNSD ima široko razvijenu stranačku infrastrukturu u svim opštinama i u ogromnoj većini tih opština ili gradova dominantnu podršku birača. Ono što su radili članovi SNSD-a i u lokalnoj i u republičkoj vlasti, sve je bilo usmjereno na razvoj tih opština i apsolutno nam odgovara da se izbori dese onako kako je to zakon rekao.