Staša Košarac najavljuje

Inicijativa da se dostojno obilježi dan sjećanja na žrtve NATO agresije

  • 26.08.2018. 14:52

Predsjedavajući Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Staša Košarac najavio je danas da će institucije Republike Srpske i lokalne zajednice pokrenuti incijativu da se na dostojan način obilježi dan sjećanja na srpske žrtve NATO agresije na području Sarajevsko-romanijske regije polovinom 1995. godine.

"Želim da se zahvalim novinarima, urednicima i direktoru Novinske agencije Republike Srpske `Srna` na ideji i inicijativi da se na adekvatan i dostojanstven način obilježi dan sjećanja na žrtve NATO agresije na Republiku Srpsku. Tu ideju i inicijativu SRNA je potkrijepila serijom tekstova, pokazavši još jednom, kao i mnogo puta do sada, društvenu odgovornost i patriotizam koji ovu agenciju krasi od njenog osnivanja do danas", rekao je Košarac u Andrićgradu. 

On je istakao da snažno podržava ovu inicijativu, kao i potrebu da žrtve NATO agresije i njihove porodice ne budu zaboravljene. 

"S tim u vezi, najavljujem i podnošenje prijedloga Odboru za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova i Vladi Republike Srpske da se utvrdi dan sjećanja na žrtve NATO agresije i da se taj dan uvrsti u republički kalendar obilježavanja značajnih datuma iz srpske istorije. Za ovu inicijativu dobio sam veliku podršku i predsjednika Vlade Republike Srpske Željke Cvijanović", naglasio je Košarac. 

On je podsjetio da je NATO u aprilu 1994. godine, bombardujući položaje Vojske Republike Srpske oko Goražda, prvi put od svog osnivanja upotrijebio vojnu silu. 

"Dakle, Srbi su bili prve žrtve NATO agresije i to nikada ne smijemo zaboraviti. Zato je trajna obaveza svih srpskih političara u institucijama Republike Srpske, a posebno u zajedničkim institucijama u Sarajevu, da poštuju Rezoluciju Narodne skupštine Republike Srpske o vojnoj neutralnosti i zaštiti ustavnog poretka", rekao je Košarac. 

On je podsjetio da je u Rezoluciji zapisano da prestaju da važe svi prethodno doneseni akti koji se odnose na punopravno članstvo u vojnim savezima, kao i na činjenicu da je dokument ovakve sadržine usvojila i Narodna skupština Srbije. 

"To znači da nema daljeg kretanja ka NATO-u bez odluka Narodne skupštine Republike Srpske i građana Republike Srpske putem referenduma", istakao je Košarac. 

Prema njegovim riječima, građani Republike Srpske, posebno Sarajevsko-romanijske regije, duboko su svjesni zločinačkog karaktera NATO agresije, tokom koje su korištene bombe i municija sa osiromašenim uranijumom. 

On navodi da su tada bombardovani vojni objekti, fabrike, mostovi, putevi, rezervoari za vodu i drugi isključivo civilni ciljevi na koje je bačeno gotovo tri tone osiromašenog uranijuma, što je zločin bez presedana. 

Košarac je rekao da posljedice i danas osjećaju građani, koji umiru od malignih oboljenja, čiji se procenat enormno povećavao od 1996. godine do danas. 

"Posljedice upotrebe bombi i municije sa osiromašenim uranijumom zahtijevaju temeljitu naučnu i stručnu obradu, nakon koje žrtve NATO agresije i njihove porodice, uz pomoć institucija Republike Srpske, treba da podnesu tužbu i zatraže adekvatnu materijalnu odštetu od zemalja članica NATO-a. Na tome ćemo svakako raditi u narednom periodu i to, uvjeren sam, zajedno sa institucijama Srbije, koje, takođe, rade na ovom pitanju", naglašava Košarac. 

On je rekao da ljudski život nema cijenu, ali da je obaveza svih da žrtve NATO agresije i njihove porodice ne budu zaboravljene, da im se pomogne u traženju pravde, kao i da se na svaki način doprinese trajnoj zabrani upotrebe municije sa osiromašenim uranijumom bilo gdje u svijetu. 

Načelnik opštine Pale Boško Jugović podržao je inicijativu za obilježavanje dana sjećanja na žrtve NATO agresije i podsjetio da je opština Pale, uz pomoć predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, krenula u inicijativu da oformi muzej posvećen stradanju srpskog naroda. 

On je naveo da je spreman da bude prvi domaćin okruglog stola posvećenog ovoj temi. 

Jugović kaže da ova opština ima snagu i resurse da na regionalnom nivou inicira obilježavanje stradanja Srba u NATO bombardovanju u ovom dijelu Republike Srpske i da očekuje da se u te aktivnosti uključe i institucije Republike. 

"Opština Pale ima i snagu i resurse da u dogledno vrijeme, najvjerovatnije u koordinaciji sa ostalim srpskim opštinama poput Bratunca, Han Pijeska, Sokoca, Rogatice, Istočnog Novog Sarajeva, Istočne Ilidže, Istočnog Starog Grada, Kalinovika, inicira i obezbijedi dogovor u vezi sa dostojanstvenim i trajnim, memorijalnim i pijetetnim, obilježavanjem stradanja Srba u ovom dijelu Republike Srpske", ističe Jugović. 

Šef Dopisništva Srne u Istočnom Sarajevu Goran Maunaga rekao je da je inicijativa ove agencije pokrenuta s ciljem da se ukaže na neophodnost obilježavanja tragičnog i sramnog bombardovanja NATO-a, koje je ostavilo strašne i neizbrisive posljedice po stanovništvo, konkretno po Srbe koje su stradali na prostorima tadašnjeg Srpskog Sarajeva. 

"Nažalost, mnogi od njih su i umrli od posljedica NATO udara i mi smo dužni da ih se vječno sjećamo i pamtimo njihovu žrtvu", naglasio je Munaga. 

On je najavio da će uskoro to biti tema okruglog stola koji će biti održan, najvjerovatnije, na Palama. 

Maunaga je podsjetio na tragičnu pogibiju brata i sestre Radenka i Rade Galinac koje je pilot NATO avijacije svjesno i namjerno bombardovao dok su se vozili u svom automobilu. 

SRNA je u svom serijalu o NATO bombardovanju posljednjih dana objavila niz razgovora sa oficirima Vojske Republike Srpske, političarima, načelnicima opština, uglednim ljekarima i novinarima istraživačima, a to će biti nastavljeno i u narednom periodu. 

Blagoje Kovačević iz Organizacije starješina Vojske Republike Srpske ističe da su najžešće bombardovanje od NATO avijacije doživjeli tadašnje Srpsko Sarajevo, Vogošća i Hadžići, skladišta naoružanja i municije u Žunovnici i Jahorinskom potoku kod Pala, te vatreni položaji Vojske Republike Srpske na Gavrića brdu. 

Prema njegovim riječima, najžešće su bombardovana i vojna skladišta u Topliku, Lukavici, Čajniču, radarski sistemi na Jahorini, centri veze na Kozari, Ozrenu i Velikom žepu, kao i kasarne u Kalinoviku i na Han Pijesku. 

"U Kalinoviku trenutno živi oko 2.000 ljudi, a od 2008. godine do danas od malignih oboljenja je umrlo njih 56, dok ih sa ovom dijagnozom sada ima oko 13 odsto", naglasila je načelnik ove opštine Mileva Komlenović. 

Ona kaže da je ova lokalna zajednica jedna u nizu onih koje su pretrpjele ogromnu štete od NATO bombardovanja, tokom kojeg je totalno uništen tada tek izgrađeni moderni vodovodni sistem u ovoj lokalnoj zajednici. 

Komlenovićeva je rekla da su u tom bombardovanju potpuno uništena dva rezervoara za vodu kapaciteta od po 250 metara kubnih, što je neprocjenjiva i nenadoknadiva šteta koja ni do dan danas nije sanirana, dodavši da su bombardovani rezervoar i vodovod u blizini centra Kalinovika. 

"NATO je preduzeo vojnu intervenciju tokom koje je osiromašenim uranijumom granatirao vojne i civilne ciljeve na području Hadžića od 28. avgusta do 12. septembra 1995. tek nakon što se uvjerio da takozvana Armija BiH ne može da osvoji teritorije koje su bile pod kontrolom Vojske Republike Srpske, a pod izgovorom da srpska vojska nije povukla teško naoružanje i da je izazvala navodno stradanje muslimanskih civila na pijaci Markale", rekao je novinar Nedeljko Zelenović, koji je temeljito istraživao taj zločin nad njegovim sugrađanima. 

U okviru dvije vojne kampanje, podsjeća on, "Namjerna sila" od 30. avgusta do 20. septembra i "Mrtvo oko" od 2. avgusta do 14. septembra, NATO je 1995. godine bombardovao objekte i položaje Vojske Republike Srpske, kao i privredne objekte sa više od 10 tona eksploziva, uključujući municiju sa osiromašenim uranijumom na najmanje 15 lokacija. 

Prema njegovim riječima, snage NATO neselektivno su gađale sve objekte u Tehničkom remontnom zavodu Hadžići - najvećem remontnom zavodu pješadijskog i oklopnog naoružanja bivše JNA, gdje se remontovalo sve od vojničkog noža do tenkova, i do temelja su srušeni pogoni, magacini, upravna zgrada i restoran društvene ishrane. 

Projektili iz mitraljeza 30,2 milimetra iz aviona A-10, što je kasnije utvrđeno, imali su na vrhu zrna nedozvoljenu količinu uranijuma da bi im se pojačala probojna i rušilačka moć, što je kasnije nepobitno dokazano mjerenjima Gajger-Milerovim brojačem. 

Bivši direktor Bolnice Kasindo Slavko Ždrale ističe da je NATO avijacija sredinom 1995. godine najviše granatirala naselje Pavlovac u tadašnjem Srpskom Sarajevu, gdje je bombardovan veliki rezervoar pitke vode, zatim Lukavicu, kasarnu u Jahorinskom potoku kod Pala, radarske sisteme na Jahorini, kao i srpske vojne položaje na Borijama u opštini Istočni Stari Grad. 

"Iz raznih izvora saznali smo da je NATO tada koristio projektile sa osiromašenim uranijumom, od avio-bombi do puščane i mitraljeske municije, koji su imali veliku razornu moć i koji su bili radioaktivni. Posebno su nas zabrinule vijesti o tome šta se dešava sa našim ljudima koji su živjeli u Hadžićima, a koji su se tokom tragičnog egzodusa Srba iz Sarajeva preselili u Bratunac", prisjeća se Ždrale, poznati hirurg i univerzitetski profesor. 

Načelnik opštine Han Pijesak Vlado Ostojić rekao je da ni ova lokalna zajednice, kao ni susjedne srpske opštine, nije bila pošteđena bezumnog NATO-bombardovanja 1995. godine, kada je korištena municija sa osiromašenim uranijumom, što je kasnije dovelo da masovnog oboljevanja ljudi od kancerogenih bolesti. 

"Svi znamo da je povod za bombardovanje srpske teritorije i položaja Vojske Republike Srpske bio navodni napad na pijacu Markale u Sarajevu i da je NATO tada svojom akcijom pod nazivom `Namjerna sila` bombardovao i neke lokacije u Han Pijesku, a to su repetitor Veliki žep i kasarna Vojske Republike Srpske, koja je vazdušnom linijom od centra grada udaljena oko 300 metara", podsjeća Ostojić. 

Istina je, ističe on, da je tada upotrijebljena municija sa osiromašenim uranijom i da je svakome jasno šta prouzrokuje taj toksični teški metal i kakvu opasnost predstavlja po zdravlje ljudi, ali i životinja, te po biljni svijet, vodu i vazduh. 

"Ljekari Bolnice Kasindo u periodu od 1995. do 2001. godine došli su do frapantnih podataka prema kojima je registrovano 1.226 pacijenata sa malignim tumorima od posljedica NATO bombardovanja osiromašenim uranijumom, od kojih je umrlo 370 lica. Od pomenutog broja, 18 lica bilo je sa akutnom leukemijom. Dječak od četiri godine i djevojčica od 15 godina ne mogu imati akutnu leukemiju, osim ako to nije uzrok izazvan izvana", tvrdi novinar-istraživač Zoran Žuža.