Održati standard života, očuvati privrednu aktivnost, obezbijediti nesmetano snabdjevanje robom široke potrošnje. To su tri cilja ekonomskih mjera koje vlasti u Srpskoj donosi da bi ublažile posljedice pandemije na domaću privredu.
Od velike pomoći bi bilo i oko 900 miliona maraka viška rezervi Centralne banke, ali i dalje nema saglasnosti da se taj novac iskoristi, kaže srpski član predsjedništva Milorad Dodik. Paradoksalno je, kaže, da zemlje Evrope i svijeta koje su aktivirale novac iz svojih Centralnih banaka, kako bi sanirale posljedice pandemije, ne daju da se tako nešto uradi i u BiH.
"U ovom trenutku vi možete 900 miliona emitovati sa pokrićem, jer je evro pokriće. Evropska centralna banka emituje novac bez ikakvog pokrića, mi se vežemo za taj novac. Samom činjenicom da će se obezvrijediti evro, imaćemo gubitke, dakle mi ne koristimo ni ono što je moguće. Druga stvar je da smanjenjem stope obavezne rezerve sa 10 na 5 odsto, dobnijate novčanu masu od 2 i po milijarde za čitavu BiH", kaže Dodik.
Otvoreno pismo uputio je Centralnoj banci i šef srpskog kluba u PD PS BiH, Nenad Stevandić. Poručuje im da se odbijanjem emitovanja viška rezervi koji bi mogao da pomogne stanovnicima BiH, upisuju na listu mogućih saučesnika u nedaćama koje bi mogle da zadese BiH zbog pandemije. Pasivnost Centralne banke u novonastaloj situaciji nije jasna ni ekonomskim stručnjacima. Predsjednik fiskalnog savjeta Srpske, Milenko Krajišnik, za ATV je poručio da je sada pravo vrijeme da tA institucija reaguje.
"Ukoliko bi Centralna banka kupila obveznice Republike Srpske i FBiH, po nekoj cijeni koja se dogovori ili koja je uobičajena, Srpska bi dobila oko 250 miliona. To bi bio novi dug Srpske iz koga bi CB banka zaradila prihod mnogo veći nego što sad investira u inostranstvu, a entiteti bi mogli novac da iskoriste za rješavanje ovih problema o kojima govorimo", kaže Krajišnik.
I bez tih sredstava, institucije u Srpskoj daju sve od sebe da sačuvaju radna mjesta, kaže srpski član predsjedništva i još jednom apeluje na poslodavce da ne otpuštaju radnike, jer u tom slučaju neće imati pravo na finansijsku pomoć iz Fonda solidarnosti. U njemu bi, kaže Milorad Dodik, trebalo da se nađe oko 500 miliona maraka, koji će u jednakim dijelovima biti podijeljeni onima koji trpe štetu.
"Imamo priliku da prepakujemo budžet u njemu ćemo naći rezerve, imamo mogućnost da od dobiti elektroprivrede u taj fond dobijemo nešto. Iskoristićemo sve što je moguće da prikupim taj novac i da tih 500 miliona usmjerimo isključivo privredi i podršci radnicima", kaže Dodik.
Predsjednik Vlade Radovan Višković, najavio je sinoć da će Vlada uplatiti doprinose i minimalne plate od 520 maraka za oko 40 000 radnika za mart i 70 000 radnika za april. Riječ je o radnicima u onim privrednim granama koje su najpogođenije trenutnim stanjem.
