Duško Milunović

Egzodus Srba iz Sarajeva jedinstven primjer stradanja

13:55, 16.03.2019.
Izvor: Srna
Thumbnail
Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Duško Milunović izjavio je danas na Sokocu da je egzodus sarajevskih Srba jedinstven primjer stradanja u novijoj srpskoj istoriji i odbrambeno-otadžbinskom ratu.

"Tokom rata izdržali su preko 35 velikih muslimansko-hrvatskih ofanziva, sačuvali su svoje porodice, slobodu, otadžbinu i ognjišta i na kraju su morali da ih napuste, dajući još jednom veliku žrtvu za Republiku Srpsku", rekao je Milunović novinarima nakon pomena na Vojničkom groblju "Mali Zejtinlik" na Sokocu. 

Milunović je podsjetio da su Srbi, napuštajući dijelove Sarajeva koji su po Dejtonskom sporazumu pripali Federaciji BiH, sa sobom ponijeli i mrtve borce - pripadnike policije i Vojske Republike Srpske od kojih je najveći broj sahranjen na "Malom Zejtinliku". 

On je istakao da je od ukupno 20.000 boraca Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske, čak 4.000 dalo život, navodeći da im treba odati 
dužnu zahvalnost. 

"Vlada Republike Srpske putem Odbora za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova ustanovila je ovaj datum kao jedan od 26 datuma u novijoj srpskoj istoriji i mi ćemo čuvati sjećanje na heroje koji su branili srpska ognjišta i dali veliku žrtvu", poručio je Milunović. 

Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Milomir Savčić izjavio je danas u Sokocu da je egzodus Srba iz Sarajeva podvig visoke svijesti.

"Svojim izlaskom iz opština i sa teritorije koja je dodijeljena muslimansko-hrvatskoj federaciji pokazali su ljubav prema srpskom narodu i prema novostvorenoj Republici Srpskoj verifikovanoj u Dejtonu", rekao je Savčić novinarima. 

On je izrazio ogromno poštovanje i divljenje za ono što su pripadnici Sarajevsko-romanijskog korupsa Vojske Republike Srpske i Centra službi bezbjednosti, kao i čitav narod Srpskog Sarajeva uradili u ratu. 

"U ovoj priči se ne radi o izgubljenoj bici, u ovoj priči se radi o odbranjenim ognjištima, o tome da je svaka bitka dobijena, da su Sarajevsko-romanijski korpus i srpski narod Sarajeva držali više od jedne trećine ukupnih neprijateljskih snaga na svojim leđima", istakao je Savčić. 

On je konstatovao da je zbog toga egzodus sarajevskih Srba specifičan u odnosu na sve srpske priče u novijoj i starijoj istoriji, zbog čega zaslužuje posebno poštovanje i divljenje. 

"Više puta sam ponovio da bi da se to desilo drugom narodu do sada bi bile napisane mnoge knjige, snimljeni mnogi filmovi. Ubijeđen sam da bi pobrali sve svjetske nagrade jer je to interesantna priča", rekao je Savčić. 

On je dodao da onda kada su Srbi žrtve i progonjeni to nije zanimljiva priča za svijet. 

Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Sonja Karadžić-Jovičević izjavila je danas na Sokocu da su Srbi prije 23 godine bili primorani da napuste Sarajevo, te zahvalila nadležnim instuticijama koje su prihvatile inicijativu da ovaj prelomni događaj za Republiku Srpsku i Vojničko spomen-groblje "Mali Zejtinlik" dobiju nacionalni značaj.

"Ovo je grad Istočno Sarajevo, ovo ovdje su te Sarajlije... Radićemo svi na tome da oni koji su preuzeli obavezu da ovo njeguju, imaju snage i mogućnosti da urade sve da se popravi ono što godinama ovdje nije rađeno, da ove spomenike sačuvamo i od propasti i od `zuba vremena`", rekla je Jovičevićeva na vojničkom groblju na Sokocu, gdje je prisustvovala obilježavanju 23 godine od egzodusa sarajevskih Srba. 

Jovičevićeva je istakla da su Srbi željeli da napuste Sarajevo onakvo kakvo im je ostavljeno prostim potezom olovke na papiru, jer nisu željeli da budu građani drugog ni trećeg reda niti su željeli da strepe u tom svom Sarajevu. 

"Odlučili su se da ostave sve ono što su stvarali i oni i njihovi preci vijekovima unatrag. Odlučili su se čak da ponesu sve ono što je sastavni dio njihovog života, što je moglo da stane u kese, pakete, poneko vozilo. To znači da su, prije svega, ponijeli dio uspomena i svoje mrtve", rekla je Jovičevićeva. 

Prema njenim riječima, ono što je sarajevski Srbin morao i na šta je bio primoran da uradi na kraju je i želio, jer nije želio da ostane u takvom gradu. 

Jovičevićeva je zahvalila nadležnim institucijama na čelu sa Vladom Republike Srpske što su poslije više od 20 godina prihvatili inicijativu da Vojničko spomen-groblje "Mali Zejtinlik" na Sokocu dobije status spomen-obilježja od nacionalnog značaja i da egzodus sarajevskih Srba kao prelomni događaj za Republiku Srpsku dobije svoje mjesto u kalendaru obilježavanja značajnih datuma. 

Programom obilježavanja 23 godine od završetka egzodusa sarajevskih Srba predviđeno je davanje počasti poginulim borcima i polaganje vijenaca na Vojničkom groblju "Mali Zejtinlik" na Sokocu, parastos u Manastiru Svetog Georgija na Ravnoj Romaniji, te kulturno-duhovni program u Kulturnom centru na Palama. 

Ne želeći da žive pod tuđom vlašću, oko 120.000 sarajevskih Srba nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma napustilo je svoje odbranjene domove i imanja. 

Tokom egzodusa, koji je počeo u decembru 1995. godine, a završen početkom marta 1996. godine, na Vojničko groblje "Mali Zejtinlik" na Sokocu preneseni su posmrtni ostaci 500 sarajevskih Srba.