Posebna sjednica NSRS

Dodik: Predsjednik ima obavezu po Ustavu da stane u odbranu svakog građanina

  • 14.08.2018. 12:53

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da kao predsjednik Republike ima obavezu da stane u odbranu svakog građanina Srpske, a kao čovjek želi da pomogne u nevolji svakome od 22.000 Srba sa spiska koji se odnosi na Srebrenicu.

"Ustav Republike Srpske obavezuje predsjednika Republike da obezbijedi zaštitu građana, njihovih prava i sloboda. Republika Srpska ne smije i neće dozvoliti da bilo ko ispašta zbog nečijih konstrukcija i patološke mržnje", poručio je Dodik u Narodnoj skupštini Republike Srpske. 

On je istakao da bi bilo razlučeno šta je povod svih ovih dešavanja, a šta uzrok, potrebno je da se svi vrate i malo u prošlost. 

"Uzrok svih malverzacija vezanih za Srebrenicu je formiranje Komisije o događajima u i oko Srebrenice od 10. do 19. jula 1995. godine, koja je formirana odlukom Vlade Republike Srpske od 15. decembra 2003. godine, a pod velikim, a mogu da kažem i neizdrživim i nesnosnim pritiskom tadašnjeg visokog predstavnika Pedija Ešdauna", rekao je Dodik. 

Prema njegovim riječima, Komisija je podnijela dva izvještaja - jedan je podnesen u junu 2004. godine, a nakon produženja mandata i drugi izvještaj u oktobru 2004. godine. Nakon prestanka rada Komisije, koji je nastao podnošenjem konačnog izvještaja, formirana je Radna grupa sa zadatkom da realizuje njene zaključke. 

On je naveo da je prvobitni mandat Radne grupe, koji je dodijelio visoki predstavnik, bio da provjeri sva lica u okviru Vojske Republike Srpske i Ministarstva unutrašnjih poslova koja se dovode u vezu sa događajima između 10. i 19. jula, a da su pomenuta u Izvještaju Komisije, te dodao da je naknadno samostalno Radna grupa proširila mandat na sva lica pomenuta u dokumentima Komisije, i još dodatno upotpunila i samostalnim prikupljanjem dokumenata. 

"Rezultat ovakvog rada bili su prikupljeni podaci za 6.018 lica iz dokumenata Komisije, 1.455 lica iz dokumenata koje je dostavio MUP RS i 25.126 iz spiskova koje je dostavilo Ministarstvo odbrane Republike Srpske. Uporednom analizom došlo se do podataka za ukupno 20.150 lica koja su u okviru Vojske Republike Srpske i jedinica MUP-a Srpske na različite načine učestvovala u događajima između 10. i 19. jula 1995. godine u Srebrenici", kaže Dodik. 

On je podsjetio da je analizom utvrđeno da je 892 lica sa cjelokupnih spiskova 2004. godine bilo zaposleno u institucijama Srpske i BiH. 

"Potpuno tendenciozno i bez bilo kakvih argumenata Radna grupa je konstatovala broj od 20.150 pripadnika naše vojske i MUP-a bez bilo kakvih provjera njihovog prisustva kritičnog perioda na navedenom području, stavljajući lica na spisak koristeći njihove personalne dosijee. S tim u vezi, na spisku Radne grupe se nalaze lica koja nisu bila na tom području u kritičnom periodu", rekao je Dodik. 

Iz prethodno navedenog, kaže predsjednik Dodik, vidljiva je namjera nametanja kolektivne odgovornosti Republici Srpskoj i srpskom narodu, a što nije bilo niti je moglo biti u nadležnosti bilo kakve komisije ili radne grupe. 

Nedopustivo ignorisanje srpskih žrtava

Prema njegovim riječima, nedopustivo je bilo da se formira neka komisija koja bi ispitivala samo zločine nad muslimanima, ne osvrnuvši se ni trenutka na srpske žrtve i masovno stradanje Srba i u Srebrenici, i u okolnim selima, ali i u cijelom Podrinju. 

"Takođe, nedopustivo je da se takva jedna komisija osniva i radi pod izuzetno velikim pritiskom svjetskih moćnika sublimiranih u ličnosti tadašnjeg visokog predstavnika Ešdauna. Postoje izjave članova te komisije, koji su u vrijeme podnošenja izvještaja istupali u javnost jasno iskazujući nezadovoljstvo njenim radom i rezultatima rada, koja je proizvoljno interpretirala događaje u Srebrenici, koja se bazirala samo na istraživanje muslimanskih žrtava, koja je potpuno ignorisala stradanje Srba, i koja je naposljetku manipulisala brojem žrtava", podsjetio je predsjednik Srpske. 

On naglašava da se mora jasno reći da broj stradalih Bošnjaka u Srebrenici izaziva dileme i stvara konfuziju. 

"U javnosti se raspolaže sa nekim ciframa sa više od 8.000 bošnjačkih žrtava i pokušajima da se Bošnjacima pridoda epitet ne samo najvećih, već jedinih stradalnika i žrtava proteklog rata. Čak je i Haški tribunal, koji je odmah da kažem, mnogo nepravde donio srpskom narodu, osuđujući državne i vojne predstavnike Srba nesrazmjerno i nepravedno, u svoje dvije odluke definisao da se broj bošnjačkih žrtava u Srebrenici kreće od 3.500 do 5.000 (7.000 utvrđeno u presudi Krstiću, na koju se poziva Komisija). Ovdje želim naglasiti da su pristrasni Haški tribunal i Sud BiH u postupcima protiv Srba presudili ukupno 584 godine zatvora", rekao je Dodik. 

Kako je prethodno konstatovano, napominje Dodik, spisak nestalih Komisije o Srebrenici je prvenstveno nastao na osnovu prijava rodbine o nestalim licima (kada su posljednji put vidjeli prijavljeno lice), što predstavlja samo osnovnu ulaznu informaciju. 

Iz istih razloga, koje je naveo, moguće je da se na spisku Komisije nađu i lica koja su stradala prije ili poslije vremenskog perioda iz mandata Komisije, od 10. do 19. jula 1995. godine, a jedan od takvih primjera je Zildžić (Sabita) Kada, rođena 1935. godine, čiji je datum smrti 10. septembar 1992. godine, prema Matičnoj knjizi umrlih opštine Bratunac od 20. maja 1999. godine, dok se u spisku Komisije kao datum smrti navodi 11. juli 1995. godine. 

Kao primjer lica koje je stradalo nakon navedenog perioda može da se navede slučaj Ibrahimović (Hamida) Rešid, rođen 1965. godine, koji se na spisku Komisije vodi kao stradao 11. jula 1995. godine. 

Međutim, informacije muslimanske strane otkrivaju da je Ibrahimović (Hamida) Rešid, rođen u Zalužju opština Bratunac 1968. godine, u jedinici od oktobra 1995. godine poginuo u decembru 1995. godine u brigadi u Kladnju (linija odbrane Trećeg motorizovanog bataljona S. Prijevor - Brezici) ubijen nehatom od strane drugog pripadnika druge jedinice. Iako u različitim bazama podataka ovo lice se, kao i mnoga druga, pojavljuje pod različitim podatkom za godinu rođenja, očigledno je da je riječ o istom čovjeku utoliko što se u bazama pojavljuje samo jedno lice sa ovim identitetom. 

Na preliminarnoj listi nestalih koju je sastavila Komisija za Srebrenicu nalazi se i 59 živih. Do ovih podataka došlo se poređenjem spiskova Komisije za Srebrenicu i baze CIPS-a. Važnost ovog podatka je dvojaka. 

"S jedne strane, ona nam govori da Komisija o Srebrenici očigledno nije sprovela sve potrebne radnje iz mandata kako bi utvrdila tačan broj nestalih lica, a, s druge strane, ovo nam je i pokazatelj da nikad nije sprovedena adekvatna istraga jer da su nadležni i postupajući sudsko-istražni organi sproveli krivičnu istragu na način da utvrde okolnosti stradanja svih lica sa liste nestalih ovakva nametnuta konstrukcija ne bi bila moguća", rekao je Dodik. 

Oko 50 odsto nestalih poginulo u borbama

Dodik navodi da posebno naglašava činjenice do kojih se došlo prema rezultatima istraživanja Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, po kojima se može reći da je oko 50 odsto nestalih lica u ovim događajima poginulo u borbama sa oružanim snagama Republike Srpske. 

Prema njegovim riječima, dio njih poginuo je u međusobnim okršajima usljed panike, obračunima kriminalnih grupa, suicidima, minskim poljima. 

"U kontekstu gore navedenog vezano za neutvrđivanje okolnosti stradanja kroz krivične istrage važno je navesti jedan od primjera koji pokazuje da je jedan broj pripadnika njihove 28. divizije, prema izjavama njihovih saboraca, viđen da je poginuo u borbama tokom proboja, a nalaze se na spisku Komisije o Srebrenici. Važno je znati da tijela određenog broja lica sa ovog spiska pronađena i u masovnim grobnicama što je jedan od dokaza da je srpska strana vršila asanaciju bojišta (prikupljanje tijela poginulih sa površine) nakon završenih ratnih operacija", kaže je predsjednik Srpske. 

Dodik ističe da je upravo istraživanje vršenih asanacija jedan od osnovnih potencijala u dekonstrukciji postojeće konstruisane slike događaja u i oko Srebrenice u julu 1995. godine, a ovome u prilog ide i spisak od 593 pripadnika 28. divizije takozvane Armije BiH čija su tijela nakon rata asanirana na liniji proboja ove vojne formacije i u rejonima žestokih vojnih sukoba, a nalaze se na spisku nestalih Komisije o Srebrenici. 

On ističe da je sa današnjim danom utvrđeno od Centra za istraživanje da je utvrđen identitet 2.805 vojnika 28. divizije takozvane Armije BiH od kojih je 2.379 sahranjeno u Potočarima. 

"Takav primjer imamo i nakon analize 1.029 pripadnika brigade Sućeska gdje je utvrđeno da se 517 pripadnika te jedinice vodi na spisku stradalih u Potočarima. Što govori da se 50 odsto poppanih odnosi ja vojnike. Iako Komisija o Srebrenici nije imala mandat da se bavi istraživanjem zločina počinjenih nad Srbima, zbog otkrivanja pune istine naglašavamo da se na njenom spisku nalaze i lica koja su učestvovala u akcijama takozvane ABiH u kojima su počinjeni neki od najobimnijih zločina nad Srbima u ovoj regiji. Raspolažemo sa podacima većeg broja primjera isključivo na temelju izvorne građe takozvane ABiH, kao što je Ibrahimović Hasan", navodi Dodik. 

Kao komandir jedinice "Šarenci" Ibrahimović je učesnik zločina u Kravici na Božić 7. januara 1993. godine, kada su prognali cjelokupni srpski živalj, a sela razrušili, popalili i imovinu opljačkali. U ovom napadu muslimanskih snaga ubijena je 51 lice srpske nacionalnosti, od čega je sedam osoba ženskog pola, ranjena su dva lice i zarobljena su četiri lica, od kojih je dvoje umrlo u zatvoru u Srebrenici. 

"Naši istražni organi su do sada pravosudnim organima dostavili veći broj identiteta lica koja se sumnjiče za počinjene ratne zločine, ali zbog sudskih postupaka koji su u toku oni nisu navedeni", dodao je Dodik. 

On je mišljenja da je mnogo i jedan izgubljeni život. "Iskreno žalimo svaku žrtvu i saosjećamo sa njihovim porodicama, ali se moramo zapitati, žali li iko srpske žrtve? Žali li iko dječaka Slobodana Stojanovića od 12 godina kojeg je mučila, zaklala i masakrirala Elfeta Veseli, a koji se vratio u svoje dvorište samo da uzme svog psa, svog ljubimca? Koji se vratio u svoje dvorište i zauvijek tu i ostao. Moramo da se zapitamo, poštuje li iko bol srpskih majki? Ili je bol srpskih majki manji i nevažniji od bola `Majki Srebrenice`? Nikada na ova pitanja Srbi nisu dobili odgovore, niti očekujemo da ćemo ih ikada i dobiti", rekao je Dodik.

Da se istraži stradanje sarajevskih Srba 

Predsjednik Srpske upozirio je da dvije decenije porodice čekaju da se otvori i najmanje 3.300 dosijea ubijenih srpskih civila u Sarajevu i naveo da je prema zvaničnom popisu u deset prijeratnih opština grada Sarajeva stradalo 6.270 Srba. Dodik je istakao da porodice čekaju i da bude istražena tortura u 126 logora u kojima je tamnovalo više od 3.000 staraca, žena, djece. 

On je podsjetio da je nakon formiranja Komisije o Srebrenici, Savjet ministara 2006. godine formirao Komisiju za istraživanje stradanja Srba, Hrvata, Bošnjaka, Jevreja i ostalih na području svih deset prijeratnih opština grada Sarajevo. 

"Formiranje ove komisije vjerovatno je bio vješt pokušaj političkog Sarajeva da se na neki način smire i Srbi. Nismo ni mogli biti zadovoljni, jer je potenciranje bošnjačkih žrtava samo produbljivalo bol kod Srba. To je donosilo osjećaj da smo narod drugog reda, sa manjim obimom prava, čije žrtve su obezvrijeđene i beznačajne", istakao je Dodik u Narodnoj skupštini. 

Kako je moguće, kaže on, da je u slučaju Sarajeva, gdje se zna da je najviše Srba nastradalo, formirana Komisija koja je trebalo da ispita stradanja svih naroda, a prije toga u slučaju Srebrenice formirana komisija koja je trebalo da ispita samo stradanje Bošnjaka. 

"Sa zadatkom da rasvijetli sarajevske zločine, prije 12 godina formirana je komisija. Međutim, perfidna sarajevska politika preinačila joj je tada namjenu. Tadašnji predsjedavjaući Savjeta ministara Adnan Terzić, osnivačke akte je mijenjao onako kako su to željeli njegovi mentori, pa je umjesto ubistava Srba, Komisija istraživala čak i materijalnu štetu, a akcenat rada Komisije čak je bio na materijalnoj šteti u Sarajevu", konstatovao je predsjednik Srpske. 

Prema njegovim riječima, toj komisiji su bile važnije porušene zgrade nego plansko ubistvo srpskog svata kojim je započet rat u BiH ili zatiranje cijelih srpskih porodica i masovno protjerivanje Srba, to nije bilo važno. 

Dodik je podsjetio da je na rad Komisije za Sarajevo potrošeno oko 300.000 KM, ali se nije odmaklo dalje od početka. 

Uslijedila je odluka Ustavnog suda BiH, prema kojoj je Vlada Federacije, trebalo da, po uzoru na Komisiju za Srebrenicu, uspostavi Komisiju za Sarajevo i na uvid stavi sve raspoložive dokaze o zločinima. Međutim, opet se desilo jedno veliko ništa. 

"Kazani, stadion Koševo, groblje Lav i brojna druga sarajevska srpska stratišta - svjedočanstva su koja ne može da izbriše vrijeme. Niti pravosuđe u službi sarajevske čaršije. Ni tvorci iskrivljene istorije - domaći i strani, ma koliko god da se trudili. I zaklinjali u lažnu sarajevsku multietičnost i demokratiju, pri tome skrivajući srpske kosti u svojim dvorištima", rekao je Dodik. 

Nametanje kolektivne odgovornosti

Prošle godine podnesena je nova inicijativa Savjetu ministara da se oformi nova komisija koja bi rasvijetlila zločine nad Srbima u i oko Sarajeva. 

Međutim, tada su bošnjački i hrvatski predstavnici u institucijama BiH odbacili ovakvu inicijativu tražeći da se opet oforme neke komisije koje bi istražile sva stradanja svih naroda na prostoru Federacije BiH i Republike Srpske. 

"Dakle, kada je riječ o stradanju Srba na prostoru Sarajeva, međunarodna zajednica i visoki predstavnik nisu imali sluha i empatije da pomognu u formiranju i radu jedne takve komisije, ali su itekako imali sluha i empatije, naravno iz zluradih pobuda prema nama Srbima, da izvrše ogroman pritisak na Srpsku da bi se formirala Komisija za Srebrenicu", naveo je Dodik. 

Nakon što je Komisija o događajima u i oko Srebrenice od 10. jula do 19. jula 1995. godine završila svoj posao i podnijela izvještaj, formirana je posebna Radna grupa kako bi realizovala zaključke Komisije. 

Radna grupa je sačinila spisak od 22.000 Srba (tačnije 20.150), a na tom spisku se nalaze čak i lica koja nikada nisu bila na srebreničkom području, a kamoli u opisanom vremenskom intervalu. Na spisku se nalaze čak i kuvari koji nisu bili u zoni ratnih dejstava, lica koja su u tom vremenu bila na odsustvu ili na liječenju. 

Predsjednik Srpske je ocijenio da ove činjenice nesporno potvrđuju da je taj spisak sačinjen na prečac i sa jednim ciljem - što veći broj Srba staviti na spisak i označiti ih kao eventualne zločince. 

"Želim na ovome mjestu još jednom istaći da se željelo Izvještaju dati, pored pravnog konteksta (pomenut u dva predmeta pred Suda BiH u slučaju Milorada Trbića i Ostoje Stanišića) i posebno negativan, trajan istorijski kontekst srpske krivice", istakao je Dodik. 

Na spisku se nalaze i lica koja su u kasnijim sudskim procesima pravosnažno oslobođena svake odgovornosti za događaje u Srebrenici u julu 1995. godine, kao što su Pelemiš Momir, Milošević Marko, Cvetković Aleksandar i drugi. 

Dodik je napomenuo da je vidljiva namjera, ako se sagleda ovako tendenciozno skrojen spisak nametanja kolektivne odgovornosti Republici Srpskoj i srpskom narodu u cjelini za događaje u BiH devedesetih godina. 

"Oni koji zagovaraju i nameću kolektivnu odgovornost srpskom narodu, imaju za cilj da srpski narod postave u istorijskom kontekstu rame uz rame sa nacistima iz Drugog svjetskog rata, kao što je to skoro rekao Bakir Izetbegović. Bakir Izetbegović, čiji je otac Alija Izetbegović bio pripadnik mladomuslimanskih fašističkih jedinica, kaže kako ne zna koji je fašizam gori, onaj Hitlerov ili Miloševićev i Karadžićev", naglasio je predsjednik Srpske. 

On je podsjetio da profesor Senadin Lavić, predsjednik bošnjačko-mulimanskog "Preporoda" često govori: "Ono što se naziva entitet Er-Es, djelo je genocida. Bošnjaci su pred stalnom genocidnom prijetnjom od prvih susjeda". 

"Ako su postojali zločini, te zločine su izvršili pojedinci koji moraju odgovarati za svoja nedjela. I to se odnosi na zločine na svim stranama. Ali, nametati cijelom jednom narodu omču oko vrata zbog individualnih zločina je krajnje nedopustivo i Republika Srpska mora biti odlučna u namjeri da sačuva sebe i svoj status", naglašava Dodik. 

Upisivanje u srpsku istoriju

On ističe da Vlada Republike Srpske, nakon ovih argumenata i našeg jasnog stava u Narodnoj skupštini, mora da povuče sporni izvještaj Komisije o događajima u Srebrenici, jer uz spisak od 20.150 Srba oklevetanih za navodne zločine, koristi kao sredstvo pritiska na Republiku Srpsku i Policiju Srpske, kao bedem odbrane Srpske i srpskog naroda. 

"Ako naša generacija političara, koja vodi Republiku Srpsku sve ove godine u dobrom smjeru, na ovom istorijskom ispitu zakaže i poklekne, zauvijek ćemo ostati upisani u istoriji srpskog naroda kao oni koji nisu htjeli da stanu u odbranu nacionalnih interesa. Danas, gospodo narodni poslanici, svrstavamo se na ovu ili onu stranu u srpskoj istoriji i naša dužnost je da stanemo u odbranu interesa Republike Srpske", rekao je Dodik. 

On je ponovio opredjeljenje Republike Srpske, da se kroz istraživanje istine o događajima u Srebreničkoj regiji u periodu 1992-1995. godine postigne objektivno i istinito tumačenje događaja. 

"Samo takva istina može predstavljati i biti u funkciji pomirenja i povjerenja da bi prestale manipulacije o događajima i žrtvama. Dajemo našu podršku da se objektivna i sveobuhvatna istina prezentuje relevantnim domaćim i međunarodnim institucijama i javnosti, kako bi se spriječilo dalje manipulisanje sa sudbinama svih žrtava bez obzira na nacionalnost i vjersku pripadnost", kaže Dodik.

  • 14:45 Серија: Од јутра до сутра (12+) (Р)

    ''''''''''Серија: Од јутра до сутра (12+)

  • 15:30 Серија: Крваво цвијеће (12+)

    Страсна љубавна прича двоје појединаца.

  • 16:30 Вијести у 16:30

    Први преглед најважнијих вијести из земље, региона и свијета сваки радни дан.

  • 16:50 Центар дана

    Центар дана

  • 18:20 Емисија: По свијету са Робертом Дацешином

    '''Емисија: По свијету са Робертом Дацешином

  • 18:55 Маркетинг

    Блок економско-пропагандног програма.