"Važno je da svakoj temi pristupimo i slobodno i ozbiljno, a posebno onim temama koje su proizvele mnoge procese ili dugotrajne posljedice", rekla je Cvijanovićeva obraćajući se na Međunarodnoj naučnoj konferenciji o temi "Srebrenica, stvarnost i manipulacije", koja se danas i sutra održava u Banjaluci, a okupila je eminentne stručnjake iz Rusije, SAD, NJemačke, Izraela, Italije, regiona i BiH. 

Predsjednik Republike je dodala da su u posljednje 24 godine, o Srebrenici i događajima iz jula 1995, pisali i govorili mnogi. 

"Ako na internet pretraživaču ukucamo riječ 'Srebrenica', prvo što će nam ponuditi jesu tekstovi i članci o stradanju Bošnjaka, o sudskim procesima i presudama za zločine nad Bošnjacima, kao i fotografije Memorijalnog centra u Potočarima. Ta su stradanja bila teška, a svaki zločin zaslužuje osudu, kao što i svaka žrtva zaslužuje poštovanje", rekla je Cvijanovićeva. 

Nažalost, istakla je ona, u slučaju Srebrenice postoje priznate i nepriznate, prepoznate i neprepoznate žrtve, pa bi tako neki neobaviješteni istraživač mogao zaključiti da je prije 11. jula 1995. godine na tom području vladao mir i da prije tog dana nije ispaljen niti jedan jedini metak. 

"Nije dovoljno to što se u Republici Srpskoj zna da je takva interpretacija nepotpuna, netačna, zlonamjerna i planski konstruisana, ukoliko se ne budemo borili da istina izađe van naših granica. Zbog toga je važan svaki događaj, pa tako i ova konferencija, da okupljamo intelektualce i tražimo sagovornike koji su zainteresovani da čuju šta se na prostoru Srebrenice, dešavalo u periodu od 1992. do 1995. godine", naglasila je Cvijanovićeva. 

Ona je istakla da nije cilj ni ove konferencije, ni bilo koje druge rasprave o Srebrenici, da se poriču zločini koje su počinili pojedini pripadnici srpskog naroda, ali istovremeno niko ne treba očekivati da se može tolerisati zlonamjerna konstrukcija čiji je cilj da se genocidnom proglasi Republika Srpska ili narod koji je u prošlosti nekoliko puta bio suočen sa stvarnim pokušajima istrebljenja. 

"Ono što je potrebno jeste da se događaji u Srebrenici, ali i njenoj široj okolini, od 1992. do 1995, posmatraju u cjelini, jer je samo na taj način moguće stvoriti kontekstualno jasnu i objektivnu sliku o ratnim dešavanjima na tom prostoru iz jula 1995. godine", poručila je predsjendik Republike. 

To znači, pojasnila je ona, da se moraju uzimati u obzir i ratni zločini nad Srbima u Kravici, Skelanima, Zalazju i drugim mjestima u okolini Srebrenice, koje su počinili pripadnici 28. divizije takozvane Armije BiH, pod komandom Nasera Orića. 

"Mora se uzeti u obzir i uloga međunarodnih aktera u Srebrenici, počevši od činjenice da je taj grad 1993. godine proglašen za demilitarizovanu zonu, u kojoj je bio stacioniran holandski bataljon UNPROFOR-a sa zadatkom da razoružaju muslimanske jedinice, ali to, nisu nikada uradili. 

Naprotiv, omogućili su im da se unutar demilitarizovane zone konsoliduju, da napadaju okolna srpska sela, da vrše monstruozne zločine nad srpskim stanovništvom, a da se potom bezbjedno vraćaju u zonu unutar koje, formalno, nisu smjeli ni da postoje kao oružana formacija", podsjetila je Cvijanovićeva. 

Ona je naglasila da se svakao ne mogu zanemariti ni svjedočenja pojedinih srebreničkih Bošnjaka, poput Ibrana Mustafića i Hakije Meholjića, koji tvrde da je Alija Izetbegović za vrijeme ratnih sukoba nekoliko puta govorio o planu da se Srebrenica i tamošnji Bošnjaci žrtvuju, kako bi NATO dobio legitimitet za vojnu intervenciju na Republiku Srpsku. 

"Interesantno je i to što se teza 'sprečavanje nove Srebrenice' često koristila kao izgovor za intervencije zapadnih sila, ne samo na Republiku Srpsku i Saveznu Republiku Jugoslaviju, već i na zemlje poput Iraka i Libije. Srebrenica je, dakle, poslužila kao bjanko opravdanje za vojne intervencije širom svijeta, i korištena je s namjerom da se na ovu priču stavi tačka i da se svaka racionalna debata o događajima u Srebrenici unaprijed proglasi za relativizaciju zločina, vrijeđanje žrtava, negiranje genocida i slično", naglasila je predsjednik Srpske. 

Ona je ocijenila da iz ove diskusije svakako ne treba izostaviti ni kontekst međunarodnog ili sudovanja na nivou BiH kad su u pitanju ratni zločini. 

"S ciljem utvrđivanja istine o ratnim dešavanjima u Srebrenici i njenoj široj okolini, Vlada Republike Srpske je osnovala Međunarodnu komisiju za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji od 1992. do 1995. godine", navela je Cvijanovićeva. 

Ona je rekla da je osnovni zadatak ove komisije, koja je sastavljena od stručnjaka iz nekoliko država, da utvrdi punu istinu, uzimajući u obzir sve raspoložive dokaze i relevantne činjenice o dešavanjima na ovom području tokom cijelog rata. 

"Reakcije na formiranje ove komisije u Sarajevu, ali i dijelu međunarodne zajednice bile su takve, da se moglo zaključiti da mnogima nije u interesu da se dođe do istine o Srebrenici, niti da se o toj temi diskutuje na osnovu raspoloživih činjenica, govoreći čak i da to predstavlja korak unazad u procesu pomirenja u BiH", rekla je Cvijanovićeva. 

Ona je ocijenila da je to nerazuman stav, jer bi svako normalan pomislio da bi upravo utvrđivanje istine najviše doprinijelo procesu pomirenja, ali i pravično suđenje svim počiniocima ratnih zločina, bez obzira na nacionalnost ili uniformu koju su nosili. 

"Za zločine u Srebrenici počinjene nad Bošnjacima, mnogi su osuđeni na višegodišnje zatvorske kazne dok za zločine nad srpskim žrtvama u srebreničkoj regiji još niko nije osuđen, tako da porodice žrtava ni 24 godine nakon završetka rata nisu dobile pravdu ni pred međunarodnim, niti pred domaćim sudovima. 

Odgovornosti je oslobođen čak i komandant 28. divizije Naser Orić, za kojeg postoje dokazi da je kriv, ne samo po komandnoj odgovornosti po kojoj je suđeno srpskim komandantima, već i po ličnoj ulozi u ratnim zločinima nad srpskim civilima", naglasila je predsjednik Srpske. 

Cvijanovićeva kaže da zbog toga želi istaći da ono što predstavlja stvarni korak unazad u procesu pomirenja, nije rad komisije, utvrđivanje istine, niti konferencija poput ove, već činjenica da sudovi za ratne zločine ne tretiraju jednako sve žrtve, niti sve zločince. 

"Iako obeshrabrujuće, to nas mora motivisati da još snažnije svjedočimo, govorimo i pišemo, te na taj način promovišemo istinu o ratu i stradanju svih, kako politički motivisane sudske presude sutra ne bi predstavljale osnov za djelovanje protiv Republike Srpske, koje je ionako, i do sada bilo ostrašćeno", naglasila je Cvijanovićeva. 

Sa ovom porukom, ona je pozdravila sve učesnike konferencije i zahvalila svim učesnicima i organizatorima ove konferencije, poželjevši im uspješan rad.