Nedeljko Čubrilović

Dejton potrebno sprovoditi, a ne samo tumačiti

13:22, 14.11.2020.
Izvor: Srna
Thumbnail
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović izjavio je da Republika Srpska i svi relevantni politički akteri u njoj nedvosmisleno i bez kalkulacija podržavaju Dejtonski mirovni sporazum, njegovo slovo, a ne duh, i ne vide budućnost BiH izvan okvora tog sporazuma.

Čubrilović smatra da se povodom 25 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma najkorisnije podsjetiti kako se nekadašnje ratujuće strane odnose prema ovom sporazumu i zbog čega on još nije u potpunosti sproveden, iako su prošle dvije i po decenije od njegovog donošenja.

Kada je riječ o Republici Srpskoj, Čubrilović je za Glas Srpske naveo da gotovo sve političke snage i stranke iz nje su otvoreno prodejtonske, to jeste podržavaju implikacije primjene Sporazuma.

On je dodao i da činjenica da ima još mnogo imperativa u Dejtonskom mirovnom sporazumu koji nisu implementirani, niti se zna kada će biti, ne služi na čast mnogim garniturama koje su se smjenjivale u vlasti u institucijama BiH u ovih 25 godina, ali ni predstavnicima međunarodne zajednice koji su ovdje upravljali.

"To znači da podržavaju sve njegove anekse, uključujući i najvažniji - aneks četiri, odnosno Ustav BiH, a BiH vide isključivo sa arhitekturom utemeljenom na tom i takvom Ustavu", naveo je Čubrilović.

Da je to tako, dodao je on, pokazuje činjenica da se u Srpskoj datum parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma, 21. novembar, obilježava kao državni, to jeste entitetski praznik.

"Zbog toga, ali i iz drugih razloga, prije svega radi očuvanja stabilnosti i mira u postdejtonskoj BiH, Republika Srpska, i vlast i opozicija, i svi relevantni politički akteri u njoj, nedvosmisleno i bez kalkulacija podržavaju Dejtonski mirovni sporazum, njegovo slovo, a ne "duh" i ne vide budućnost BiH izvan gabarita sporazuma", naveo je Čubrilović.

On je napomenuo da je stanje u drugom BiH entitetu, Federaciji BiH, u vezi sa odnosom prema Dejtonskom sporazumu, u najmanju ruku ambivalentno i uglavnom zavisi od toga ko ocjenjuje dejtonska rješenja i njihovu implementaciju: da li Bošnjaci - i ko među njima - ili Hrvati.

"Hrvati od početka nisu bili oduševljeni Dejtonom, najviše zbog toga što i oni nisu dobili svoj entitet, to jeste nisu uspjeli ozvaničiti Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu, koju su prethodno nevoljno, u skladu sa Vašingtonskim sporazumom, utopili u tek formiranu BiH", naveo je Čubrilović.

On je dodao da je očigledno da Hrvati i danas teže da unutar Federacije imaju makar posebnu izbornu jedinicu, ako već ne mogu dobiti vlastiti, hrvatski entitet.

Čubrilović je naveo da bošnjačka strana, posebno onaj dio koji reprezentuje SDA, ali i neke takozvane građanske političke stranke, osporava Dejtonski sporazum, posebno Ustav BiH.

"Bošnjaci postaju sve nezadovoljniji, u prvom redu zbog toga što današnja postdejtonska BiH ipak nije država po njihovoj mjeri, jer nije funkcionalna, ujedinjena, nego je etnički podijeljena i što znaju da je ne mogu sami preurediti", naveo je Čubrilović.

Tako stanje stvari, dodao je, izvor je stalnih frustracija bošnjačkih političkih elita i orkestriranih pritisaka na predstavnike međunarodne zajednice da za njih mijenjaju bitne odredbe Sporazuma kako bi se BiH izgradila kao suverena građanska, multietnička i multikonfesionalna država.

"Otuda se "mnogi u Bošnjaka" stalno zalažu i traže reviziju Ustava BiH, pri čemu je u tim zahtjevima i inicijativama konstanta razvlašćivanje ili, pak, trajno ukidanje entiteta, a jačanje centralnih organa vlasti", naveo je Čubrilović.

On je dodao da se mnogi političari iz tog naroda nadaju skorom održavanju neke nove međunarodne konferencije, nekog "Dejtona dva", na kojoj bi se BiH vratili atributi njene pune državnosti.

"Pri tome, konstanto odbijaju bilo koju suvislu ideju i prijedlog za razgovor o preuređenju BiH kada ih iniciraju domaći, nebošnjački, politički akteri", upozorio je Čubrilović.