Predsjednik Republike Srpske

Cvijanović: Vozuća simbol stradanja, ali i nepobjedivosti

22:02, 09.09.2019.
Izvor: Srna
Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović poručila je večeras u Doboju da je Vozuća simbol stradanja i patnje, ali i nepobjedivosti.

Cvijanovićeva je, tokom obraćanja na akademiji "Egzodus i trajanje", naglasila da činjenica da se nekadašnji mještani okupljaju i vole svoj kraj pokazuje i trajnost, i nepobjedivost, i stalnost.

"Uvijek sa puno ponosa i zadovoljstva govorim da su ljudi koji su tamo rasli i odlazili na neka druga mjesta uvijek bili izuzetno ponosni, ljudi sa integritetom", istakla je Cvijanovićeva.

Ona je navela da joj Vozuća u vrijeme odrastanja miriše na djetinjstvo, kada je postojao zajednički prostor i sa Ozrenom i Teslićem i kada se mnogo toga zajedno prolazilo, dok je u periodu rata Vozuća podsjeća na sve strahote.

"Istina je da se tamo /Vozuća/ branilo sve što mi danas uživamo, živeći u slobodi", poručila je Cvijanovićeva.

Ona je navela da je tokom ratnih dešavanja u Vozići bilo mnogo žrtava i pomjerenih porodica, brutalno uništenih i spaljenih i razrušenih sela, njih 30, 2.000 porodica u pokretu koje su morale da sviju nova gnijezda u nekim drugim mjestima, najviše u Doboju, Tesliću, Prnjavoru.

Cvijanovićeva je iskazala zahvalnost svima koji su podnijeli žrtvu, braneći slobodu i Republiku Srpsku.

"I ove slobode danas sigurno ne bi bilo, ne bi bilo ovog razvoja da nije bilo doprinosa u svim dijelovima Republike - i slavne Vojske Republike Srpske, ali i civila koji su podnijeli mnogo tereta, mnogo hrabrih žena koje su zajedno sa muškarcima nosile teret rata i na kraju došli do zajedničke pobjede", istakla je Cvijanovićeva.

Predsjednica Srpske je rekla da vjeruje da Srpska kao društvo ide krupnim koracima naprijed, te da je neophodno čuvati institucije Republike Srpske i stabilnost.

Cvijanovićeva je napomenula i da su uspješni samo narodi koji su svjesni zamke izazova pred kojima se nalaze, i oni i njihove porodice, zato što ih to čini budnima i u snazi i spremnima da na njih odgovore.

"Zato moramo čuvati institucije Srpske. One će nam pružiti tu garanciju za naše živote i buduća pokoljenja. I oni će isto tako biti potvrda da su, zaista, imale smisla sve žrtve date za život u slobodi. Treba odati priznanje svima koji su branili Srpsku na frontu, koji su podnosili svaku drugu žrtvu živeći ili nastojeći da održe porodični život tada, naravno, i ljudima koji su donosili teške političke odluke, ali, evo, uspjeli smo", poručila je predsjednik Srpske.

Cvijanovićeva je naglasila da je Srpska kao društvo bila dovoljno srčana da brani ono što treba.

"Mnogo toga je stvarano na nekom medijskom i lobističkom planu u neka vremena kada mi o tome nismo razmišljali na taj način. Zbog toga napominjem da je važno da razumijemo procese i da prepoznamo prijetnju", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je napomenula da su najmanje važna politička slaganja ili neslaganja.

"Najvažnija je Republika Srpska i hvala svima koji su doprinijeli da ona bude danas ovakva. Hvala Srbiji koja stoji sa nama i koja nam pomaže sve ove godine", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je uvjerena da će Srpska biti sve jača.

"Uvjerena sam i da ćemo svake godine biti sve zreliji kao narod, svjesni izazova i toga da je Srpsku i njene institucije neophodno braniti i čuvati", istakla je Cvijanovićeva.

Cvijanovićevoj je večeras tokom akademije "Egzodus i trajanje" u ime domaćina - Dobojlija i Vozućana, amblem Četvrte ozrenske brigade uručio član Zavičajno udruženje Zavidovićana Ljubiša Blagojević.

Večerašnju akademiju u Doboju, kojoj je prisustvovao i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, organizovalo je Zavičajno udruženje Zavidovićana sa sjedištem u Doboju.

Srbi iz Vozuće su surovo prognani u operaciji takozvane Armije BiH "Uragan" koja je trajala od 10. do 24. septembra 1995. godine, a prethodilo joj je NATO bombardovanje i uništavanje srpskih civilnih repetitora i objekata.

Na tri lake pešadijske brigade Vojske Republike Srpske napadalo je 23.000 vojnika Drugog i Trećeg korpusa takozvane Armije BiH, odred "El mudžahedin" uz podršku NATO snaga za brza dejstva.

Tada je spaljeno 30 sela, protjerano 1.920 porodica sa 7.680 članova, ubijeno više od 500 vojnika i civila. Posmrtni ostaci više od 120 srpskih vojnika i civila još se traže, uz stalne opstrukcije i prikrivanje svjedoka i dokaza.