Evropska unija pristupa i tretira ista pitanja, probleme, težnje ili pojave u različitim zemljama Zapadnog Balkana na različite načine, a to kako kaže otežava stanje zemljama koje čekaju na pristup.

"Mi osim svih tih izazova nosimo i neke svoje izazove i opterećenja, ali želimo da znamo koliko je taj put izvjestan da li postoji evropska perspektive ili nema takve perspektive", kaže Željka Cvijanović.

Željka Cvianović kaže i da se  do prije nekog vremena razgovaralo samo o pitanju ulaska u EU, a ne o njenom napuštanju, što sada nije slučaj. Kako kaže radije se razgovaralo o onome  šta bismo mogli dobiti u okviru EU, a ne o onome šta bismo morali žrtvovati. Ali, s vremenom ova debata je poprimila i neka drugačija stanovišta, poručila je predsjenik Republike Srpske

"Ja razumijem da je EU sada u nekoj vrsti nereda i da oni imaju situaciju vezanu za Bregzit i to znači veliki minus, ali sam rekla i danas ovdje da EU može da bude jača", ističe Željka Cvijanović.

Zbog svega toga zemlje Zapadnog Balkana žele da znaju da li će EU postati manje kruta i fleksibilnija, da li će osim političke, ekonomske i socijalne stabilnosti obezbijediti i viši nivo bezbjednosti za svoje građane, imovinu i resurse. 

Da bi zemlje Zapadnog Balkana koje su još opterećene problemima iz prošlosti bile svjesne u koju vrstu EU idu  ako uopšte postoji perspektiva članstva, poručila je Željka Cvijanović.