Cvijanovićeva je ocijenila da je veoma važno to da Vlada nije čekala kraj epidemije, pa tek onda reagovala.

"Vlada je od samog početka krize definisala određene mjere, one su počele da se provode i da već daju određene rezultate. Neke od tih mjera su uvođenje tromjesečnog moratorijuma na otplatu kredita, plaćanje doprinosa za mart da bi se očuvala radna mjesta u privredi, te minimalca i pripadajućih obaveza za april čime su se već sačuvala radna mjesta u privredi", istakla je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, planirano je bilo da se u maju polako otpuštaju mjere i da pojedine privredne djelatnosti počinju da rade kako bi same sebi mogle da zarade, a da jedan dio njih, koji će ostati sigurno ugroženi i tokom maja, opet primi pomoć od Vlade.

"Zatim smo planirali da u hodu dođemo do juna i da manje, više imamo neku uobičajenu situaciju", navela je Cvijanovićeva za N1, dodavši da je sada teško bilo šta planirati s obzirom na trenutnu epidemiološku situaciju i da je u devetoj nedjelji borbe sa epidemijom došlo do porasta broja oboljelih, kada je trebalo da se situacija smiruje.

Kada je riječ o procjenama posljedica epidemije po privredu, predsjednik Republike je istakla da se još ne prave procjene, ali je jasno da će one biti veoma veoma teške.

"Procjene MMF-a i Svjetske banke su veoma sumorne i sve upućuje na to, što vidimo i mi koji pratimo dešavanja, statistiku, priliv sredstava, gledamo šta su prioriteti i koliko novca se mora usmjeriti na neke stvari koje nisu bile na dnevnom redu, dok neke koje su bile stavljamo na čekanje", istakla je Cvijanovićeva.

Ona je navela da je plan da se po okončanju epidemije pruži maksimalna podrška privredi i to u kontinuitetu da bi oni "ostali na nogama", sačuvali radna mjesta i da bi se stvorile pretpostavke da, nakon nekog vremena, sami mogu da privređuju i da rade.

"Ova situacija kada dva dana uzastopno imate alarmantne pokazatelje i to u devetoj sedmici, kada smo trebali da bilježimo opadanje broja zaraženih, da se polako vraćamo u normalu, može da nas zaustavi i u privrednoj rehabilitaciji, jer se može desiti da ponovo dođemo u situaciju da blokiramo i ono što smo pokrenuli", ukazala je Cvijanovićeva.

Ona je ponovila da je veoma važno da se svi pridržavaju mjera zaštite, prije svega, zbog očuvanja zdravlja i života, a onda i da se što prije izađe iz ovog zdravstvenog stanja da bi se moglo popravljati stanje u privredi.

"Ako smo zarobljeni zdravstvenim problemom onda je sve manje kapaciteta da se bavimo privrednim oporavkom. Ovo je globalni problem i moramo da se ponašamo odgovorno", zaključila je Cvijanovićeva.

Govoreći o raspodjeli sredstava MMF-a, Cvijanovićeva je rekla da se nada da ima napretka u tom pogledu, ali da ne razumije tu logiku koja postoji u BiH da uvijek postoje nesređeni odnosi i da se vode rasprave, posebno kada su sredstva već doznačena.

"Razumijem da postoje problemi u okviru FBiH o načinu na koji će se vršiti distribucija sredstava, ali ne razumijem da treba toliko vremena da se riješi taj problem i mi sada u Srpskoj čekamo da se to riješi", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je navela da sredstva MMF-a odlaze u budžet, te da ona nisu ciljano vezana za neku projektnu aktivnost, već će se intervenisati tamo gdje je potrebno.