Siniša Pepić

Aerodrom, replika ili krivi navod?

  • 25.09.2020. 16:05

Кoliko puta sam za vrijeme zasijedanja Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj se raspravljalo o izgradnji aerodroma u Trebinju poželio da se i gledaoci mogu uključiti u diskusiju zna najbolje moja osmogodišnja ćerka Ana koja je nakon nepunih sat vremena naučila nove izraze poput induciranog ekonomskog uticaja, katalitičkog uticaja...

Neki, nažalost, to nisu naučili ni nakon višečasovne rasprave. 

Poražavajuća je činjenica da pojedini poslanici ulaze u diskusije kritikujući investiciju, a da prethodno nisu sagledali sve njene moguće efekte. Trivijalnosti poput vremena trajanja leta od Trebinja do Beograda i koje je sve procedure neophodno proći do ulaska u avion uzele su nepovratno dragocjenu minutažu za raspravu, a koja je trebala da bude u svečarskom duhu s obzirom na temu i važnost projekta.

Javljam se za riječ! 

Uloga savremene avijacije u ekonomiji nije više da bude samo pružalac usluga drugim industrijama i putnicima, njena uloga je danas daleko važnija jer je postala ključni faktor ekonomskog i društvenog razvoja.

Ukupan ekonomski uticaj evropskih aerodroma izražen u brojkama je sljedeći:

• 12.3 miliona zaposlenih koji godišnje ostvaruju prihode u iznosu od 356 milijardi evra.
• Generiše 675 milijardi evra u bruto domaćem proizvodu (BDP), što čini 4.1% evropskog BDP.

Na ove brojke ću vas vratiti kada efekte razložimo na uticaje koje ću sad da predočim. Ono što za svaku raspravu o ekonomskom uticaju jedne investicije nedostaje jeste šira slika. Od njenog sagledavanja zavisi i konačna ocjena opravdanosti investicije. Da bih u što kraćim crtama predstavio tu širu sliku podijelićemo uticaje na njih četiri pa da ne gubim minutažu, nisam se javio u ime kluba, odmah ću ih i obrazložiti:

1. Direktni ekonomski uticaj. Ovdje prije svega mislimo na zapošljavanje, prihod i BDP povezan sa operacijama i poslovnim aktivnostima na samom aerodromu. Tu se isključivo misli na preduzeća i institucije locirane na aerodromu i okolini uključene u aerodromse operacije (uključujući graničnu policiju i carinu). U gore navedenoj brojkama ovaj uticaj stoji ovako:

• 1.7 miliona zaposlenih
• 68.5 milijardi evra prihoda
• 101.6 milijardi evra donosi u BDP

2. Indirektni ekonomski uticaj. Ovdje se uticaj odnosi na zapošljavanje, prihod i BDP povezan sa preduzećima koje opslužuju aerodromske operacije robama i uslugama poput keteringa za obroke na letovima, avionsko gorivo, računovodstvene usluge, usluge prodaje avionskih karata i slično. Opet ćemo izvući brojke samo za ovaj iz ukupnog uticaja aerodroma na evropsku ekonomiju:

• 1.3 miliona zaposlenih 
• 39.9 milijardi evra prihoda
• 69.7 milijardi evra donosi u BDP

3. Inducirani ekonomski uticaj. Ovdje je riječ o potrošnji zaposlenih na aerodromu kao i zaposlenika svih preduzeća i institucija vezanih za aerodromske operacije i njegovo funkcionisanje uopšte. Zaposleni troše svoj novac za namirnice, odjeću, zanatske usluge, a time stvaraju pretpostavke za ekonomski rast i kreiranje novih radnih mjesta u više različitih privrednih grana. I za ovaj uticaj su dostupne brojke:

• 1.4 miliona zaposlenih
• 38.4 milijardi evra prihoda
• 76.4 milijardi evra donosi u BDP

4. Кatalitiči uticaji. Sada dolazimo do one šire slike koju je malo ko spreman sagledati i koja je na kraju i od presudnog značaja za ekonomiju grada i države u kojoj se gradi novi aerodrom. Ovdje pričamo o načinima na koji aerodrom podstiče zapošljavanje i razvoj ostatka nacionalne ekonomije. Brojke koje se odnose na ovaj uticaj su jako interesantne:

• 7.9 miliona zaposlenih
• 209.5 milijardi evra prihoda
• 426.7 milijardi evra donosi u BDP

Ovaj uticaj se odnosi na efekte vidljive u mnogo segmenata, a nabrojaću ih samo nekoliko:

• Trgovina. Vazdušni transport omogućava povezivanje sa izvoznim tržištima za promet roba i usluga.
• Investicije. Jedan od faktora koji utiče na odluku gdje smjestiti sjedište preduzeća, proizvodne ili skladišne kapacitete jeste blizina aerodroma.
• Turizam: Avionski saobraćaj prevozi veliki broj turista. Pored poslovnih ljudi njega koriste i putnici iz zadovoljstva koji će svoj novac trošiti u restoranima, hotelima i lokalnim atrakcijama, iznajmljivati vozila, koristiti usluge vodiča.
• Produktivnost: Vazdušni transport otvara put ka novim tržištima koji u konačnici dovodi do lakšeg ostvarenja ekonomije obuhvata.

Stavite sve ovo što sam napisao u kontekst razvoja Trebinja, Hercegovine i Republike Srpske u cjelini, neće vam preostati ništa drugo nego da Srbiji kažete jedno veliko HVALA!