Kako se dogodilo da jedan relativno slab potres napravi toliku štetu, pogotovo u centru grada, a onda i po naseljima u neposrednoj blizini epicentra, postavlja pitanje zagrebački Večernji list.

Predsjednica Hrvatske komore arhitekata Željka Jurković kaže za list da se radilo o potresu srednje jačine, s plitkim epicentrom, a da su oštećene uglavnom zgrade za koje struka zna da imaju slabu otpornost na potres.

Ona ukazuje da je riječ o zidanim konstrukcijama koje imaju mnogo spojeva, a svi ti spojevi su slaba tačka. Obnova koja će uslijediti je i šansa da centar Zagreba dobije novo lice, smatra Jurkovićeva.

Predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva Nina Dražin Lovrec ukazuje da to nije bio prvi potres u Zagrebu, ali da je najjači poslije 140 godina sa slabim potresima iz udaljenih epicentara.

Skloniji smo uljepšavanju fasada nego analizi seizmičke stabilnosti, ističe ona i navodi da je većina oštećenih zgrada vlasništvo privatnih vlasnika etažnih stanova i da oni odlučuju na šta će trošiti svoja sredstva.

Dražin Lovrecova ukazuje da je veći problem u javnim društvenim zgradama, npr. bolnicama, kod kojih je propušteno da budu osigurane zbog zemljotresa.

"Do sada je prijavljeno oštećenje na više od 17.000 zgrada, a naši inženjeri statičari su pregledali više od 2.000", navodi Dražin Lovrec.

Ona dodaje da već prve procjene govore o tome da neke zgrade neće biti moguće obnoviti, odnosno, neke će morati da budu srušene, ali je broj takvih zgrada mali.