Sestrinstvo manastira Jasenovac čini osam monahinja koje su većinom iz Srbije, ali ima ih i iz Bosne i Hercegovine, pa i iz Rusije, odakle je monahinja Markela koja je došla u taj manastir 2016. godine.
Kako je ispričala za Tanjug, došla je sa još dvije monahinje - mati Serafimom i monahinjom Marijom, sa Skadarskog jezera, i to po blagoslovu preminulog crnogorsko-primorskog mitropolita Amfilohija.
"Mitropolit Amfilohije je blagoslovio da dođemo u ovu svetinju kako ne bi bila prazna, prvenstveno zbog mučenika i stradanja u (zloglasnom ustaškom logoru u Drugom svjetskom ratu) Jasenovcu“, kazala je monahinja Markela.
Srba u Jasenovcu ima nekoliko desetina, a s vremena na vrijeme u manastir dolaze starije žene, priča monahinja Markela, dodajući da je prije pandemije virusa korona dolazilo dosta vjernika iz Bosne i Hercegovine.
"Često su nas posjećivali i u prolazu ka Evropi, uglavnom iz BiH i Srbije. Lokalnih vjernika je veoma malo, od lokalnih mještana jedna starica dolazi svakoga dana, a još njih nekoliko s vremena na vrijeme", ispričala je Markela.
Kako kaže, vjernici dolaze na službe i liturgije kako bi se pomolili i zbog utjehe, ali dolaze i zbog jasenovačkih mučenika da se njima i njihovom stradanju poklone.
Patrijarh Porfirije posjetio je danas manastir u Jasenovcu gdje je povodom njegovog dolaska služena doksologija, a tokom besjede posebno je zamolio sestre ovog manastira da se mole za njega "slabašnog i nejakog" jer je siguran da isključivo uz njihove molitve, kako je rekao, može da učini korak naprijed.
Manastir Jasenovac sa crkvom posvećenom rođenju Svetog Jovana Preteče pripada eparhiji pakračko-slavonskoj, a za vrijeme episkopa slavonskog Save bio je i sjedište eparhije.
Manastirska crkva je sagrađena 1775. godine, ali je razorena na početku Drugog svjetskog rata 1941. godine i to rukama prvih jasenovačkih logoraša.
Hram je obnovljen i osvećen 2. septembra 1984. godine, a tokom ratnih sukoba pri raspadu bivše SFR Jugoslavije, 1991. godine, crkva je ponovo oštećena.
U maju 1995. godine, u operaciji Bljesak, manastirska crkva je oskrnavljena i opustošena, da bi 2000. godine, ponovo bila obnovljena kada je vladika Sava (Jurić) proglasio jasenovačku crkvu Rođenja Svetog Jovana Krstitelja za manastir.
