Komentarišući tu ideju, Jakovina podsjeća da su manjinska prava unesena u hrvatsko zakonodavstvo kada je završena mirna reintegracija Podunavlja.

"U to ne možete dirati i škole i pravo na školovanje na vlastitom jeziku i pismu vjerovatno su dio tog paketa i ne mislim da se to može mijenjati voljom jednog gradonačelnika. Ako se ne varam, isti gradonačelnik je bio kada su Norvežani izgradili školu koja je trebalo da bude zajednička pa su tražili novac nazad", rekao je Jakovina za zagrebačku N1 tv.

Podsjetio je da su uoči ulaska Hrvatske u EU on i njegove dvije koleginice bili izbrani da naprave tip udžebnika koji je trebalo da bude prihvaćen u Podunavlju za djecu u hrvatsko-srpskim školama, ali da je to, kako je rekao, izazvalo najviše reakcija na hrvatskoj strani.

Podsjetio je i da je tada jedna od eksperata u Ministarstvu prosvjete rekla : "Ako Srbi na to pristaju, to ne može biti dobro".

"Ako tako razmišljate onda nema pomirenja, onda razmišljate o isključivoj interpretaciji. Bilo je istoričara koji su na sliku spaljenih srpskih sela imali dilemu da li je to srpsko selo ili nije", rekao je.

Podsjetio je i da je HDZ u Vukovaru bio na vlasti do prošle godine dok njihov kandidat nije postao kandidat Mirosla Škore.

"Spojene škole i škole u kojima će neki predmeti biti zajednički mislim da je to dobar početak. Mislim da je važno, ne samo za Srbe da znaju ćirilicu, nego da bi bili korisno da možda i Hrvati znaju ćirilicu jer ima puno knjiga na ćirilici i dobit će znanje koji drugi neće", rekao je Jakovina i dodao da smatra da bi zajedničku nastavu za Srbe i Hrvate trebalo ostvariti.