Kolinda Grabar Kitarović

Duboko žalim zbog zabrane mise u Blajburgu

21:43, 09.03.2019.
Izvor: Srna
Thumbnail
Hrvatski predsjednik Kolinda Grabar Kitarović rekla je da kao Hrvatica i katolička vjernica duboko žali zbog odluke Katoličke crkve u Koruškoj da ove godine ne dopusti održavanje mise zadušnice na Blajburškom polju.

Ona je rekla da se kao predsjednik Hrvatske ne može miješati u odnose između crkvenih vlasti, ali da kao Hrvatica i katolička vjernica duboko žali zbog takve odluke sekretara Biskupije u Klangenfurtu Engelberta Gugenbergera. 

Kitarovićeva je uvjerena da će Hrvatska biskupska konferencija naći rješenje kako bi katolički vjernici mogli "javno misom odati počast blajburškim žrtvama", prenijeli su hrvatski mediji. 

Katolička crkva u Koruškoj odbila je molbu Hrvatske biskupske konferencije za održavanjem mise na Lojbaškom polju pored Blajburga, jer smatra da se se ova misa politički instrumentalizuje. 

"Misa na polju pored Blajburga postala je dio političko-nacionalnog rituala koji služi selektivnom doživljavanju i tumačenju istorije", navodi se u pismu koje je potpisao sekretar Biskupije u Klangenfurtu Engelbert Gugenberger. 

Hrvatska biskupska konferencija ne slaže se sa odlukom Katoličke crkve u Koruškoj da ove godine ne dopusti održavanje mise zadušnice kod Blajburga i u potpunosti odbacuje razloge za njeno donošenje. 

"Uskraćivanje mogućnosti molitve za žrtve te velike tragedije hrvatskog naroda znači nepoštovanje žrtve i gubitak osjećaja za patnju nedužnih", smatraju u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji. 

Austrija je od prošle godine pooštrila odnos prema skupu u Blajburgu, na inicijativu nekoliko austrijskih poslanika u Evropskom parlamentu. 

Nedavno je u Austriji stupio na snagu i zakon koji zabranjuje ustaške simbole iz Nezavisne Države Hrvatske. 

Hrvatske organizacije, uz podršku vlasti u Zagrebu, godinama organizuju okupljanje u Blajburgu, gdje odaju pomen mnogobrojnim ustašama i domobranima poginulim dok su bježali iz NDH, nakon zločina počinjenih nad Srbima, Jevrejima, Romima i antifašistima. 

Dio evropskih medija nazvao je ta okupljanja najvećim neofašističkim manifestacijama nakon Drugog svjetskog rata.