Obilježavanje "Oluje"

Dačić o odlasku Miloševića u Knin: Pogrešna odluka, u interesu Hrvata

22:38, 05.08.2020.
Izvor: Srna
Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je večeras da je odluka predstavnika Srba u Hrvatskoj Borisa Miloševića da ode na obilježavanje godišnjice akcije "Oluja" bila pogrešna i da njegovo prisustvo u Kninu nije bilo potrebno srpskom, već hrvatskom narodu.

Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić, govoreći o odlasku Borisa Miloševića u Knin, ukazao je da predsjednik Hrvatske Zoran Milanović danas rekao da je u Kninu bila proslava, a ne komemoracija.

Dačić je naglasio da o pitanjima koja se tiču srpskog naroda u cjelini treba promisliti i da se važne odluke poput odlaska u Knin ne donose na takav način da je, kako kaže, riječ o privatnim stavovima pojedinca ili nekih stranaka.

"Šta su Srbi tamo slavili i šta su dobili, i šta će dobiti? Da li su Hrvati izmenili svoj vokabular i rekli da je to bilo etničko čišćenje? Nisu, niti će reći", rekao je Dačić.

On je ocijenio da se time pokušalo srušiti srpsko jedinstvo.

"Jer, ako Srbi misle drugačije, onda takva važna odluka nije smela na takav način da se donese", rekao je Dačić za RTS.

Dačić je, na argumente u javnosti da je odluka o odlasku Miloševića, koji je i potpredsjednik Vlade Hrvatske, donesena u interesu Srba, zapitao u kakvoj to zemlji Srbi žive ako treba da budu na proslavi "Oluje" da bi dobili struju?

On smatra da dolazak Miloševića u Knin nije bio potreban srpskom narodu, nego Hrvatskoj.

"Mene zovu predstavnici zemalja koje smo godinama ubeđivali da ne idu na proslavu `Oluje` i kažu - kako sada mi da ne idemo, a predstavnik Srba dolazi?", rekao je Dačić.

Dačić je ukazao da Hrvati žele kliše, da Beograd osuđuju zbog odnosa prema Srbima u Hrvatskoj, te da poruke koje su se čule danas nisu bile drugačije nego prethodnih godina.

Upitao je ko je danas gradonačelnik Knina i koliko Srba živi tamo, ukazujući i na situaciju u Glini, kao i na to da u Smiljanu više nema nijednog Srbina.

"Da li mi Srbi smatramo da je to bilo etničko čišćenje? Nema šta ja da smatram. To je popis stanovništva. Koliko se Srba posle vratilo?", upitao je Dačić.

Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac rekao je da je posvećen onome kroz šta su prolazili Srbi u Hrvatskoj, ali i na prostoru cijele Jugoslavije.

Pupovac je naveo da se Srbi u Hrvatskoj danas bore zato što imaju svoje mjesto u političkom životu Hrvatske, da sve ono što nose kao teret bude rasvijetljeno, da se zločini kazne i priznaju, da se održe komemoracije i da ljudi mogu da žive dostojanstveno u svojim sredinama.

"Komemorativne prakse sjećanja i obilježavanje se moraju odmaknuti od rata i proizvođenja rata svakodnevnog. To bi moja preporuka bila i hrvatskoj i srpskoj politici. Sjećanje da, komemoracija da, ali ne ratovanje ni sjećanjem ni komemoracijom", naveo je Pupovac.

On je naglasio da je prvi put razgovarano o tome šta se dogodilo, kakve su srpske žrtve i stradanja i šta se očekuje.

"Napravljen je prvi korak. Na njemu se ne smije stati. Ovo je kao tijesto koje ste umesili i koje se još treba mesiti", naveo je Pupovac.

Pupovac je naveo da bi trebalo priznati i čuti, bez obzira da li je rečeno sve što je neko očekivao, da je danas u Kninu rečeno nešto što toliko dugo nije niko govorio na tom mjestu i da se odmaklo od ratne retorike koliko je moguće, ističući da bi volio da se to nastavi.

"Ako je napravljena greška, mi znamo da ćemo je platiti. A, šta ako nismo napravili grešku? Hoće li nem neko reći - izvinite braćo?", upitao je Pupovac.

Pupovac je rekao da ne potcjenjuje ništa što je napravljeno sa srpske strane, ali da je neophodno da se zakopaju rovovi u posljednjih deset godina.

Sociolog Petar Lađević rekao je da ima razumijevanja za odlazak Miloševića u Knin i da to smatra nečim što je autonomna odluka srpskih organizacija u Hrvatskoj.

Lađević smatra da oni razmišljaju o tome šta je u njihovom najboljem interesu da bi ostvarili njihova prava i onaj dio zadovoljenja potreba srpskog stanovništva, da bi se o srpskim žrtvama konačno govorilo sa punim pijetetom.

On je ukazao da posljednjih godina dijalog postoji, te da, kada je riječ o manjinskoj politici, onaj ko želi da bude uspješan - mora da sarađuje sa vlastima.

Istoričar Mile Bjelajac smatra da Miloševiću nije bilo mjesto u Kninu jer tamo nije bila komemoracija nego proslava.

Bjelajac je naveo da je on lično, ali i kao istoričar, često govorio da "Oluja" nije bila potrebna, osim cilja da se protjeraju Srbi.

"Mi istoričari pamtimo duže ili imamo dublje čitalačko iskustvo i gledamo različite sudbine pomirenja na Balkanu, pratimo šta su trendovi koji su dovodili mir u opasnost. Pratimo proizovdnju svesti koja će dovesti kroz masovne frustracije ono što niko ne bi želeo", rekao je Bjelajac.

Prema njegovim riječima, problem je kako napraviti neku vrstu zajedničke istorije za ovaj prostor koja se neće dopadati svima, ali da se može kvalitetno nadići ono što je danas – lomljenje ćiriličnih tabli, a to je izraz opšte frustracije.