"To je žalosno i drastično rješenje, a vjerujem da svakoga ražalosti i ovo što se sada dešava na ulicama Crne Gore, odnosno način na koji ljudi, a posebno crkveni velikodostojnici moraju da reaguju", istakla je Cvijanovićeva.

Predsjednik Srpske je ocijenila da ono što ostaje nepoznanica jeste - kome je uopšte trebalo ovako nešto, i to je pitanje koje svi postavljaju.

"Mi moramo priznavati ulogu Crkve sa svim njenim potrebama i vrijednostima. Crkva i država su razdvojeni, ali i jedni i drugi brinu o svakom čovjeku, porodici, duhovnom stanju nacije... I crkva i država rade isti posao, svako na svoj način na dobrobit naroda", istakla je predsjednik Republike.

Prema njenim riječima, u Crnoj Gori desio se očigledno veliki problem u komunikaciji i na kraju je došlo do jednog ovako drastičnog rješenja.

"Apsolutno se ne slažem s tim i smatram, ako treba statusno nešto da se preispita, da su razgovori, pregovori i dogovori ključ rješenja", zaključila je predsjednik Republike Srpske.

Zakonom o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori predviđa se da država postaje vlasnik svih vjerskih objekata koji su izgrađeni do decembra 1918. godine ukoliko se ne utvrdi da je neka od vjerskih zajednica stvarni vlasnik.

Usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti u Skupštini Crne Gore naišlo je na otpor vjernika SPC u Crnoj Gori zbog čega su organizovani masovni protesti širom zemlje, kao i u pojedinim gradovima u Republici Srpskoj i Srbiji.