Crna Gora

Advokati i vojska stali uz crkvu - ne damo svetinje!

  • 03.07.2020. 20:17

Više od 120 profesionalnih vojnih lica, civilnih lica na službi u Vojsci Crne Gore, vojnika po ugovoru i penzionisanih vojnih lica, kao i više od 300 advokata izrazilo je podršku Srpskoj pravoslavnoj crkvi /SPC/ u očuvanju imovinskih i istorijskih prava na teritoriji Crne Gore.

"Mi profesionalni pripadnici Vojske Crne Gore i penzionisani pripadnici izražavamo punu podršku SPC u Crnoj Gori u očuvanju istorijskog, kanonskog kontinuiteta, suverenog prava na imovinu i integriteta sveštenstva", navodi se u tekstu podrške.

Oni su osudili svaki vid diskriminacije, selektivne primjene prava, progona pravnog i fizičkog nasilja, svih vidova torture vjernika, te se zalažu za slobodu vjeroispovijesti svih vjerskih zajednica bez uplitanja izvršnih organa vlasti u vjerski život, što ne priliči sekularnoj državi i civilizacijskim vrijednostima.

U znak protesta usvajanju Zakona o slobodi vjeroispovjesti, više do 300 advokata potpisalo je proglas "Advokati brane Pravo i Pravdu", u kojem se napominje da se potpisnici vode isključivo strukom i etičkim kodeksom advokature, te da je 301 potpis prikupljen za dva dana i te da spisak nije konačan.

"Smatramo profesionalno odgovornim i moralnim da ustanemo protiv ovog očigledno neustavnog i sistemskim zakonima protivnom zakona, kojim se na najgrublji način vrši diskriminacija titulara imovine vjerskih zajednica i krše elementarna pravila građanskog prava", navodi se u proglasu.

Advokati su, između ostalog, ukazali na neprihvatljivost da se u sekularnoj državi izvršna vlast brutalno upliće u prava vjerskih zajednica, neodrživost diskriminatorskog pristupanja vlasti u prava i slobode vjernika u Crnoj Gori, te na nedopuštenost pravnog zadiranja u kanonsku strukturu, njen vjerski kontinuitet i imovinu.

Oni su ukazali i na protivpravnost nacionalizacije imovine vjerskih zajednica bez isplate pravične naknade, kao i na selektivni pristup kod primjene zakona i zloupotreba ovlašćenja radi ostvarivanja političkih ciljeva.

"Neprihvatljivo je da se ovakvim zakonom izvršna vlast u sekularnoj državi upliće u prava vjerskih zajednica i njihovu imovinu, čime se narušava ustavni princip odvojenosti vjerskih zajednica od države", ističe se, između ostalog, u proglasu.