Zadar

Sud silovanoj tinejdžerki poslao jasnu poruku: Nebitna si

15:49, 14.10.2019.
Izvor: Index.hr
15-godišnja djevojka iz okoline Zadra godinu dana je proživljavala najgoru noćnu moru, prema onome što je policija napisala u krivičnoj prijavi, koju je podnijela protiv sedmorice mladića u dobi od 17 do 19 godina. Policija ih sumnjiči da su nesrećnu djevojku u godinu dana (od avgusta prošle do jul ove godine) u više navrata grupno silovali.

Neka od silovanja snimali su mobitelom, a snimljenim materijalom ucjenjivali su djevojku kako bi od nje iznudili nove seksualne odnose. Prijetili su joj da će filmove poslati njenim roditeljima i prijateljima ako ne pristane na seks. Jedan od silovatelja bio je i njen bivši dečko, koji ju je pretukao u nekoliko navrata.

Sudija Županijskog suda u Zadru Ivan Marković na slobodu je pustio sedmoricu mladića, a za Index je danas izjavio kako smatra da je donio ispravnu odluku da ih pusti da se brane sa slobode.

Iako je izdao mjere zabrane približavanja žrtvi, sve to ne može biti ni približno dovoljno i posve je jasno da su osumnjičeni za grupno silovanje djevojke trebali završiti iza rešetaka.

>> Portparol suda u Zadru o grupnom silovanju: "Nepotrebno se dižu tenzije"

"Ucjenjivanje žrtve je psihološko zlostavljanje koje može biti jednako štetno kao fizičko"

Index je razgovarao s direktoricom Poliklinike za zaštitu djece i mladih Gordanom Buljan Flander koja već dugi niz godina radi sa seksualno zlostavljanom djecom.

Ne ulazeći u konkretan slučaj, navela je kako se žrtvi seksualnog nasilja u trenu kad je se ucjenjuje tako i dodatno prijeti njenom dostojanstvu javnim sramoćenjem i narušavanjem njenog odnosa s bližnjima te joj se čini i emocionalno odnosno psihičko nasilje.

"To je terorisanje koje u psihološkom smislu može biti jednako štetno kao i fizičko zlostavljanje, a dugoročno može uzrokovati dodatan osjećaj poniženja, izloženosti i nesigurnosti", kazala je Gordana Buljan Flander.

Pitali smo je kako komentariše odluku suca koji je osumnjičene za grupno silovanje pustio na slobodu.

"Ne ulazim u konkretan slučaj, međutim prema mom iskustvu u radu sa žrtvama, ako sistem u slučajevima nasilja ne sankcioniše počinioca, poruka je da to što se žrtvi dogodilo nije dovoljno važno ni ozbiljno te da njen osjećaj ugroze i nesigurnosti nije opravdan i da je dovoljno narediti im da se drže podalje nje. Upravo to dodatno povećava osjećaj nesigurnosti, nepredvidivosti, straha i nepovjerenja u sistem da će je zaštititi", istaknula je Buljan Flander.

"Do 50 posto seksualnih zlostavljanja čine maloljetnici i adolescenti"

Iz dugogodišnjeg iskustva u radu sa zlostavljanom djecom i istraživanjima koja su provedena na tu temu Buljan Flander je istaknula kako se pokazalo da 30 do 50 posto seksualnih zlostavljanja čine adolescenti i maloljetnici.

"Žrtve često dugo šute iz straha da će razotkrivanje seksualnog zlostavljanja dovesti do problema u obitelji, da će se baš njih osuđivati zbog toga, da im se neće vjerovati. A posebno dugo šute i zbog osjećaja srama i obilježenosti", istaknula je Buljan Flander.

Rekla nam je kako je zato prosjek odgode vremena razotkrivanja (vrijeme proteklo od zlostavljanja do vremena kad se žrtva povjeri) prema svjetskim istraživanjima od 10 do 16 godina.

"Nažalost, moje djevojčice i djevojke s kojima sam radila kao žrtvama seksualnog zlostavljanja često su mi znale reći da im se upravo to zbog čega su ćutale i dogodilo, da su se njihovi strahovi obistinili", kazala je.

Naglasila je kako je u slučajevima kad su počinioci seksualnog nasilja maloljetnici važno i s njima raditi kako od maloljetnih ne bi postali punoljetni počinioci te kako bi razvili empatiju, prošli tretman i, posebno važno, ne podlijegali pritiscima grupe.

"Kod grupnog silovanja počinioci misle da su manje odgovorni"

"To je važno jer kad se događa grupno silovanje, ne ulazim ni u jedan konkretan slučaj, koje je često okrutnije od individualnog, događa se difuzija odgovornosti. Odnosno počinitelji osjećaju kao da dijele odgovornost za počinioce djela pa je time njihova individualna odgovornost manja u njihovim glavama, zato je grupno često okrutnije, nekad se događa da osim odgovornosti podijele i zadatke, npr. da jedan ima ideju, drugi zaključa sobu, treći skine žrtvu, četvrti ima odnos, peti je snima", istaknula je Gordana Buljan Flander.

Ako, kaže, u grupi postoji vođa koji naređuje, on se, navodi, može osjećati neodgovornim za djela jer je samo govorio.

"Izvršioc se može osjećati neodgovornim za djelo jer je 'samo' slušao. Tako učesnici grupe osnažuju jedni druge, racionaliziraju svoja djela, poput rečenica 'sama je to tražila' ili 'jesi li vidio kako te gledala', i grupa je jako važna njenim članovima, važno im je da ta grupa opstane pa se i održava na temelju nasilja", objasnila nam je Buljan Flander.