"To nije inkriminisano djelo, ali ne znači da u radnjama ovog čovjeka nema elemenata nekog drugog krivičnog djela", kazao nam je Simić.

To znači da bi neko hipotetički mogao 20 godina da prikriva nečiju smrt, a da za to ne odgovara, jer naš zakon nije predvideo takvu mogućnost.

Sljedeći informacije koje smo već objavili o tome da je muškarac znao za smrt majke devet dana, te da ju je premještao sa kreveta u kadu, sve dok ga smrad tijela u raspadanju nije naveo da je zakopa u garaži, Simić navodi tri slučaja u kojima bi Slobodan P. mogao biti pozvan na krivičnu odgovornost, a koji nemaju veze sa time što je lagao o smrti Stevane P. 

Podsjećamo, Slobodanova supruga je mislila da je starica u bolnici. Upravo ona ga je i prijavila policiji, videći da kopa rupu u garaži.

"Prije svega treba prvo utvrditi razloge ovakvog postupanja. Odnosno, u čemu se sastoji motiv da preminulo lice ne bude sahranjeno na uobičajen način. Pre svega da li je pokojna imala neka primanja i ako jeste, da li je nakon njene smrti izvršena isplata na osnovu ovlašćenja ili slično... U tom slučaju eventualno bi se moglo govoriti da je prikrivanjem činjenice smrti došlo do sticanja koristi na štetu isplatioca sredstava, što bi moglo upućivati na krivično djelo prevare iz člana 208 Krivičnog zakona", otkriva Simić jedan od mogućih scenarija.

"Ukoliko nema imovinske koristi ovakvo postupanje bi takođe eventualno u sebi i moglo da sadrži elemente nekog drugog krivičnog djela, npr. Zagađenje životne sredine iz člana 260 KZRS, možda i prije elemente krivičnog djela Izazivanje opšte opasnosti iz člana 278 KZRS, ali ne bih mogao da tvrdim koliko bi eventualno optuženje za ova krivična djela bilo čvrsto", navodi on.

Simić navodi da u slučaju da se osoba proglasi krivom za jedan od ova tri slučaja postoji prijetnja kaznom zatvora, ali da nju određuje sudija, te da postoji niz sankcija koje prethode zatvorskoj, te da su okolnosti vrlo bitne.

"Ako ranije nije osuđivan, ne mora da znači da bi odmah išao u zatvor", dodao je.