"Hladni novčanici" su inače sve popularniji način skladištenja kripto kovanica u cilju zaštite od krađe.

"Sakrio sam hardverske novčanike u nekoliko zemalja tako da nikada ne moram da letim daleko ako moram da pristupim 'hladnom novčaniku' da bih iskočio sa tržišta", objasnio je Tajhitu.

On ima dva takva skrovišta u Evropi, još dva u Aziji, jedno u Južnoj Americi i šesto u Australiji.

Ne govorimo o zakopanom blagu - ništa nije pod zemljom ili na ostrvu, ali su njihove kripto kovanice skrivene na različite načine i na različitim lokacijama, od toga što su krili blago po stanovima i kućama koje su iznajmljivali, ili po kućama svojih prijatelja, do raznih onlajn platformi.

Kako je najbolje čuvati kripto?

Postoji mnogo načina za skladištenje kripto kovanica. Onlajn berze, poput Koinbejz ili Pejpala čuvaju tokene za korisnike, dok se oni koji su više upućeni u tehnologiju mogu odlučiti za posrednike ili za nove hardvere koji su postali popularni pod nazivom hladni trezori, ili hladni novčanici.

Uređaji mogu da budu veličine diska ili USB-a i nude poseban način za zaštitu kripto žetona. Cilj je da "čuvanje Bitcoina postane mejnstrim".

Ljudi koji odluče da drže svoju kriptovalutu mogu je čuvati "vruću", "hladnu" ili neku kombinaciju ova dva. Vrući novčanik je povezan sa internetom i omogućava vlasnicima relativno lak pristup njihovim kovanicama kako bi mogli pristupiti i potrošiti svoju kriptovalutu. Kompromis za ovu pogodnost je potencijalna izloženost hakerima.

"Hladno skladište se često odnosi na kriptovalute koje su premještene u novčanike čiji se privatni ključevi-lozinke koje omogućavaju premještanje kripto iz novčanika ne čuvaju na računarima povezanim na internet, tako da hakeri ne mogu da upadnu u računar i ukradu privatne ključeve", rekao je Filip Gradvel, glavni ekonomista kompanije koja se bavi blokčejn podacima.

Nedavni izvještaj pokazao je da je 11,8 miliona Bitcoina u rukama dugoročnih investitora, 3,7 miliona je izgubljeno, još 3,2 miliona kruži među trgovcima, a preostala 2,4 miliona tek treba da se iskopa."

"Možemo da pogodimo koji novčanici su tvz 'hladni' - imaju posebno ponašanje, poput primanja velikih količina kriptovaluta iz jednog izvora i ne šalju ih dugo dok se ne isprazne u jednom potezu", rekao je Gradvel.

U slučaju porodice Tajhitu, 26% Didijevih kriptovaluta je "vruće". On ovu kripto zalihu naziva svojim "rizičnim kapitalom". Koristi kripto kovanice za dnevno trgovanje i potencijalno nesigurne opklade, na primjer kada je prodao svoj Dogecoin za živ profit, a zatim ga otkupio kada je cijena pala.

Ostalih 74% njegovog kripto portfelja nalazi se u "hladnjačama". Ovi hladni hardverski novčanici, koji su rasprostranjeni po cijelom svijetu, uključuju Bitcoin,Eethereum i neki Litecoin. Porodica je odbila da kaže koliko ima u kriptovalutama.

I dok Tajhitu tvrdi da je lako "nadopuniti" adrese njegovih novčanika svežim kripto-novčićima, njihovo preuzimanje je druga priča. Povlačenje njegove hladne kripto datoteke zahteva fizički let do mnogih njegovih skrovišta.

Tajhitu sada pokušava da postavi kripto hladni novčanik na svaki kontinent kako bi lakše pristupio njegovom vlasništvu.