Pašalić je istakao da se ta oštećenja u pojedinim regijama najbolje vide na kukuruzu, koji je po obimu proizvodnje najvažnija biljna kultura.

"Procjenjujemo da se u nekim područjima, kao što je Semberija, Lijevče polje, odnosno na pjeskovitim zemljištima gdje nije provedena agrotehnika koja je planirana, ta šteta može vidjeti i vizuelno i kreće se između 30 i 60 odsto", rekao je Pašalić novinarima u Banjaluci.

On je napomenuo da je, s druge strane, na nekim težim zemljištima koja se nalaze uz rijeke, kukuruz u dobroj kondiciji, kao i druge poljoprivredne kulture.

"U povrtarstvu se povrće uglavnom navodnjava, tako da tu nemamo mnogo štete, ali o konačnim procjenama ćemo moći govoriti tek na jesen kada kukuruz bude došao na berbu", rekao je Pašalić.

On je podsjetio da je Vlada u posljednjih osam godina u sisteme za navodnjavanje uložila 42,5 miliona KM, te podigla te sistem na sedam hiljada hektara.

"Uložili smo i dodatnih osam miliona KM iz naših sredstava kroz redovne podsticaje, gdje svim proizvođačima koji podignu sistem za navodnjavanje vraćamo 30 odsto sredstava“, rekao je Pašalić.

On je naveo da se usjevi mogu i osigurati, te da svaki proizvođač koji osigura usjeve od suše ima 50 odsto premije koje plaća Ministarstvo.

"Ne možemo namiriti štetu od suša, ali možemo da tu štetu preduprijedimo kroz izgradnju sistema za navodnjavanje i osiguranje usjeva", istakao je Pašalić.