Kao razlog za ovaj pad Svjetska banaka navodi iznenadno izbijanje pandemije virusa korona u svijetu i mjere zatvaranja s ciljem njenog suzbijanja.

U izvještaju "Globalni ekonomski izgledi" Svjetske banke navodi se da bi najveći broj ekonomija mogao da doživi najveći pad proizvodnje po glavi stanovnika od 1870. godine, kao i da se očekuje pad dohotka po glavi stanovnika za 3,6 odsto, zbog čega će se milioni ljudi ove godine suočiti sa ekstremnim siromaštvom.

"Očekuje se da, usljed ozbiljnog poremećaja domaće potražnje i ponude, trgovine i finansija, ekonomska aktivnost naprednih ekonomija doživi pad za sedam odsto, dok se za nova tržišta i ekonomije u razvoju očekuje pad za 2,5 odsto, što je prvo smanjenje na nivou ove grupe u posljednjih najmanje 60 godina", ističe se u izvještaju.

U izvještaju se naglašava da su najteže pogođene one zemlje u kojima je pandemija bila najteža i koje se u velikoj mjeri oslanjaju na globalnu trgovinu, turizam, izvoz robe i spoljno finansiranje.

Iz Svjetske banke navode da će se jačina udara razlikovati od regiona do regiona, te naglašavaju da sva nova tržišta i ekonomije u razvoju imaju ranjivosti, koje su pojačane usljed spoljnih šokova.

"Osim toga, prekidi u pristupu školovanju i primarnoj zdravstvenoj zaštiti vjerovatno će imati dugotrajne efekte na razvoj ljudskog kapitala", naglašavaju iz Svjetske banke.

Potpredsjednik Svjetske banke za ujednačeni rast, finansije i institucije Čejla Pazarbašioglu /Ceyla Pazarbasioglu/ rekla je da je ovo veoma zabrinjavajuće, jer će kriza vjerovatno ostaviti dugotrajne posljedice i dovesti do krupnih globalnih izazova.

"Prva stavka na dnevnom redu je rješavanje hitnih globalnih zdravstvenih i ekonomskih pitanja. Uz to, globalna zajednica se mora ujediniti kako bi se pronašao način za snažniji oporavak, kako bi izbjegli da se još veći broj ljudi suoči sa siromaštvom i nezaposlenošću", rekla je ona.

Pod pretpostavkom da se pandemija povuče dovoljno da se omogući ukidanje domaćih mjera za ublažavanje do sredine godine u naprednim ekonomijama i nešto kasnije u ekonomijama u razvoju, da se globalna prelivanja smanje u drugoj polovini godine, te da poremećaji na finansijskim tržištima ne budu dugotrajni, prognozira se da će se globalni rast vratiti na 4,2 odsto u narednoj godini, odnosno odnosno na 3,9 odsto za napredne ekonomije i 4,6 odsto za ekonomije u razvoju.

"Međutim, izgledi su veoma neizvjesni, a preovlađuju negativni rizici, uključujući mogućnost produženog trajanja pandemije, finansijskog preokreta i povlačenja iz globalnih trgovinskih veza. Negativni scenario bi mogao dovesti do pada globalne ekonomije za čak osam odsto ove godine, nakon čega bi uslijedio spori oporavak u narednoj, od tek malo iznad jedan odsto sa smanjenjem proizvodnje u novim tržištima i ekonomijama u razvoju za skoro pet odsto ove godine", navodi se u izvještaju.